‘;
Hanfina statistika pokazuje da se s godinama smanjio broj izlistanih kompanija s problematičnim podacima u godišnjem izvješću, ali ne isključivo zbog poboljšanja kvalitete. Tako je 2018. zabilježeno 28 kompanija kojima su revizori dodijelili ‘modificirano mišljenje‘
Otkako je svijeta i vijeka, u poslovanju je bezbroj primjera upitne pouzdanosti financijskih izvješća, pa ni hrvatska poduzeća u tome nisu nikakva iznimka. ‘Kreativno knjigovodstvo‘ u kojem dva i dva postaju pet, a katkad i osam, izrodilo je u svijetu mnogo skandala koji su nerijetko završavali propašću kompanija, ali i potresima u cijelom gospodarstvu. Imalo bolji poznavatelj prošlosti svjetskog biznisa sjetit će se afere ‘Enron‘. Američki energetski div s prihodom većim od stotinu milijardi dolara, kojem su poslovni mediji tepali da je ‘najinovativnija kompanija u Sjedinjenim Američkim Državama‘, potkraj 2001. urušio se preko noći.
Uzrok propasti bilo je otkriće da vara investitore i poslovne partnere dajući im netočne podatke o poslovanju, lažira poslovne knjige kako bi dobio kredite te prebacuje dugove na kompanije osnovane sa stranim partnerima. Enron je u ponor povukao i revizorsku kuću Arthur Andersen, tada petu po veličini u toj branši. Samo dvije godine poslije i Europa je svjedočila računovodstvenom skandalu sličnom tomu s Enronom – aferi ‘Parmalat‘. Talijanska prehrambena kompanija s 36 tisuća zaposlenih u 139 tvornica po cijelom svijetu propala je 2003. nakon što je Bank of America objavio da je Parmalat lažnim dokumentima o transferu novca prikazao 3,95 milijardi eura na svojem računu, kojih zapravo nema. Poslije se otkrilo da rupa u bilanci zapravo iznosi 14 milijardi eura.
Bolji rezultat, ali...
Hrvatski pandan Parmalatu, nekadašnji Agrokor, nestao je s poslovne scene 2017. uz optužbe i za lažiranje financijskih izvješća. Državno odvjetništvo optužilo je u slučaju ‘veliki Agrokor‘ bivšeg vlasnika Ivicu Todorića i 14 njegovih suradnika za izvlačenje 1,2 milijarde kuna. Kako sada stvari stoje, pitanje je hoće li Todorić prema toj optužbi biti osuđen s obzirom na to da je početkom godine ključni dokaz, knjigovodstveno vještačenje poljske podružnice revizorske tvrtke KPMG, izdvojen iz spisa kao nezakonit.
Poučen Agrokorovim iskustvom, zakonodavac je 2018. izmijenio Zakon o tržištu kapitala koji je Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) dodijelio zadatak analize revidiranih financijskih izvješća kompanija uvrštenih na Zagrebačkoj burzi. Hanfa te analize jedanput na godinu javno objavljuje. Statistika financijskog regulatora pokazuje kako se s godinama smanjio broj izlistanih kompanija s problematičnim podacima u godišnjem izvješću, ali ne isključivo zbog poboljšanja kvalitete. Tako je 2018. zabilježeno 28 kompanija kojima su revizori dodijelili ‘modificirano mišljenje‘.
Već 2019. broj kompanija s modificiranim revizorskim mišljenjem raste na trideset, a u pandemijskoj 2020. pada na devetnaest. Hanfa je za 2021. zabilježila dvadeset kompanija na čija su izvješća revizori imali manje ili veće zamjerke. U 2022. njihov je broj pao na četrnaest, a lani na samo devet kompanija od 84 analizirane.
Odlikaši u najvišoj kotaciji
Gledano prema burzovnim kotacijama, vrijedi tvrdnja da što je kotacija niža, više je problematičnih. U najvišoj kotaciji svih šest uvrštenih ima čista izvješća za prošlu godinu. U Službenom tržištu od 21 izdavatelja samo je Zagrebački holding dobio mišljenje s rezervom jer se revizori nisu mogli uvjeriti u točnost tri stavke. U najnižoj kotaciji, Redovitom tržištu, koje ima 48 kompanija, uz Jadroplov i Kutjevo mišljenje s rezervom dobili su ACI, Ingra, Jadran tvornica čarapa, Lanište, Terra Firma te Zvečevo.
U Hanfi ističu da smanjenje udjela modificiranih mišljenja na Redovitom tržištu s 25 posto 2021. na 14 posto 2023., kao i na Službenom tržištu s 15 na pet posto, upućuje na pozitivan trend koji se može pripisati poboljšanjima u kvaliteti financijskog izvještavanja.
– Jedan od mogućih razloga tog trenda uvođenje je nadzora financijskih informacija koji Hanfa provodi od 2018. na temelju Zakona o tržištu kapitala. Razlozi postojanja razlika u udjelu pozitivnih revizorskih mišljenja između nižih i viših segmenata uređenog tržišta na Zagrebačkoj burzi mogli bi se pronaći u čimbenicima kao što su iskustvo revizora, postavke materijalnosti, stroži zahtjevi društava na višim segmentima za transparentnost i usklađenost s računovodstvenim standardom MSFI-jem te specifičnosti društava na Redovitom tržištu kao što je manji fokus ulagača. Osim toga, pravila Zagrebačke burze za Vodeće tržište također zahtijevaju da mišljenje revizora bude bez modifikacija – komentiraju iz regulatora.
Cijeli tekst o kreativnom knjigovodstvu pročitajte u tisakom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.