Što svaki porezni obveznik treba znati o kriptoimovini

Policijska uprava krapinsko-zagorska potkraj svibnja objavila je da je 51-godišnji hrvatski državljanin na području Klanjca prijavio da mu je više nepoznatih osoba tvrdilo kako ima nekoliko tisuća eura u kriptovaluti na računu za trgovanje kriptovalutama. Nepoznata je osoba zatim od njega zatražila da preuzme nekoliko aplikacija i uplati oko 5000 eura kako bi dobio oko 11 tisuća eura, ali nakon uplate više se nije javila. Opasnost od ulaganja u kriptovalute raste kako one postaju sve zanimljivije većem broju ljudi, ali kriptoulagači, osim što trebaju biti oprezniji, moraju ovladati i poreznim zakonskim odredbama.

Vrsta imovine

Ulaganje u tu vrstu financijske imovine izrazito je volatilno. Posljedica može biti gubitak uloženoga kapitala pa u Poreznoj upravi Ministarstva financija savjetuju građanima ponajprije oprez pri ulaganju, stalnu edukaciju i praćenje tržišnih kretanja. Budući da se ulaže u kriptovalute na inozemnom tržištu, u slučaju plaćanja poreza na dohodak u inozemstvu kažu da najprije treba provjeriti može li se od mjerodavnoga poreznog tijela države u kojoj se ulaže dobiti potvrda o uplaćenom porezu na kapitalne dobitke da bi se tako uplaćeni porez uopće mogao uračunati u poreznu obvezu u Hrvatskoj te da bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje. Za nepoštovanje odredaba propisa o porezu na dohodak za fizičke su osobe Zakonom o porezu na dohodak i Općim poreznim zakonom propisane novčane kazne.

– U Hrvatskoj se kriptovaluta u porezne svrhe smatra oblikom imovine. To znači da svi dobici ili gubici od kupnje i prodaje digitalne imovine ili trgovanja njome podliježu porezu na kapitalnu dobit. Dohodak od kapitala prema Zakonu o porezu na dohodak utvrđuje se kao razlika između ugovorene i prodajne cijene financijske imovine (kriptovalute), odnosno primitka utvrđenoga prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine (kriptovalute) koja se otuđuje i nabavne vrijednosti te imovine. Kapitalni dobitak razlika je između vrijednosti koju je porezni obveznik uložio na početku trgovanja i koju je zaradio pri dospijeću ili prodaji te financijske imovine. Ako je financijska imovina stečena od 1. siječnja 2016. nadalje, oporezuju se samo kapitalni dobici. Dohodak od kapitala na osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine – nabrojili su u Poreznoj upravi.

Osnovni pojmovi

Kada ​kriptovaluta nije zamijenjena za neku od valuta koje su priznate kao zakonsko sredstvo plaćanja, ne utvrđuje se kapitalni dobitak. U Poreznoj upravi nastavljaju da je porezni obveznik, imatelj financijske imovine, obvezan porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, osim kapitalnih dobitaka po osnovi otuđenja udjela u kapitalu trgovačkog društva koji nisu prenosivi na tržištu kapitala u skladu s posebnim propisom, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjega dana veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, umanjene za ostvarene kapitalne gubitke po stopi od 12 posto.

Plaćeni porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka smatra se konačno plaćenim porezom, istaknuli su, pa porezni obveznici za tako ostvaren dohodak ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu te se ne provodi poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza.

Mirjana Marinković,
direktorica tvrtke Sapientia Nova:

Građani koji razmatraju ulaganje u kriptoimovinu trebali bi se prije prve transakcije upoznati s osnovnim pojmovima kao što su kriptoimovina, fiat valuta, NFT (non-fungible token – nezamjenjivi token), blockchain, proof-of-work i peer-to-peer, savjetuje direktorica tvrtke Sapientia Nova​ Mirjana Marinković. Razlog je tomu, dodala je, da se ulaganje u kriptoimovinu razlikuje od tradicionalnih ulaganja, zbog čega zahtijeva razumijevanje nove terminologije i dinamike digitalnih tržišta.

Prema HNB-ovim statistikama, naglasila je, sve više građana u Hrvatskoj iskazuje interes za kripto, no i dalje prevladavaju bankovni depoziti. Prema njezinu mišljenju, ključno je voditi evidenciju svih transakcija metodom FIFO (engl. first-in, first-out – prvi ulaz, prvi izlaz) te dokumentirati izvode s platformi u formatu CSV, adrese lisnica i sve relevantne podatke.

– Uložena kriptoimovina koja se drži dulje od dvije godine i zatim prodaje može biti oslobođena oporezivanja. Ispravno vođena evidencija ne samo da olakšava obračun nego i omogućava korištenje poreznih olakšica za transakcijske troškove i gubitke. Poreznom obvezniku koji bi ulagao u kriptovalute preporučujemo ulaganje uz pomoć licenciranih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, CASP, čije popise objavljuje Hanfa i koji djeluju u skladu s regulativom Europske unije, odnosno MiCA-om (Markets in Crypto-Assets Regulation). Građani poreznu obvezu ili isplatu neoporezivih primitaka prijavljuju na obrascu JOPPD najkasnije do 28. veljače za prethodnu godinu. Evidencija se ne dostavlja automatski, nego samo na zahtjev Porezne uprave, ali mora biti vjerodostojna, potpuna i digitalno obradiva. Potrebno je obratiti pozornost i na zahtjeve koje građanima upućuju poslovne banke pri isplatama s kriptotržišta. To su obično pitanja o podrijetlu imovine, kapitala, jer pri velikim transakcijama treba provjeriti kad je građanin prvi put uložio na kriptotržište i postoji li poveznica između tih prijašnjih uplata i isplata, pri kojima banka provjerava pranje novca i financiranja terorizma – istaknula je Marinković.

Upozorila je također da građani trebaju biti posebno oprezni kad su posrijedi pozivi nepoznatih 'ulagača', 'kriptogurui' i online obećanja o velikim povratima te da Sapientia Nova zna za primjere građana koji su izgubili pristup svojem novcu ili osobnim podacima. U takvim slučajevima surađuje s MUP-om.

Potrebno predznanje

Ivica Milčić,predsjednik Uprave Andersen poreznog savjetovanja:

Za predsjednika Uprave Andersena poreznog savjetovanja Ivicu Milčića, osim što trebaju poznavati specifičnosti ulaganja u taj oblik imovine te imati informatičko i sigurnosno predznanje, s poreznog aspekta fizičke i pravne osobe koje ulažu u kriptoimovinu moraju biti upoznate barem s osnovnim pravilima o oporezivanju zarade i mogućnošću korištenja gubitaka pri utvrđivanju porezne osnovice. Osnovno je pravilo pri ulaganju fizičke osobe u kriptoimovinu da su okidač, prvi uvjet za oporezivanje ostvarena zarada (razlika u cijeni između kupovne i prodajne cijene) i razdoblje držanja kriptoimovine.

– Također je moguće umanjiti poreznu osnovicu nastalu prema transakcijama u kriptoimovini po osnovi realiziranih kapitalnih gubitaka, koje je moguće iskazati najviše do porezne osnovice. Kapitalni gubici mogu se odbiti samo od dohotka od kapitalnih dobitaka ostvarenih u istoj kalendarskoj godini. Prema mišljenju Porezne uprave iz 2018., realizacijom se smatra isključivo konverzija kriptoimovine u fiat valutu ili korištenje kriptoimovine za kupnju dobara i usluga. S obzirom na to da tokeni e-novca, iako stabilni i vezani uz fiat valutu, nisu fiat valuta, prema tom mišljenju takva konverzija ne bi trebala biti oporeziva. Međutim, otvoreno ostaje pitanje kako će se porezna tijela postaviti prema takvim transakcijama u budućnosti, uzimajući u obzir novu regulativu – napomenuo je Milčić.

Kad trgovačka društava ulažu u kriptoimovinu, dodao je, transakcija podliježe evidentiranju u poslovnim knjigama društva prema pravilima računovodstvenih standarda. Veli da se sada kriptoimovina poduzetnika vrednuje prema odredbama standarda financijskog izvještavanja koji reguliraju dugotrajnu nematerijalnu imovinu ili zalihe, a to ovisi o namjerama uprave. Ako se kriptovalute drže kao ulaganje na dugi rok, odnosno nisu za trgovanje, primjenjuje se standard za dugotrajnu nematerijalnu imovinu.

– Na imovinu kojom se trguje ili plaća primjenjuje se standard koji regulira zalihe. O svakoj stečenoj vrsti kriptoimovine društvo mora voditi analitičku evidenciju koja najmanje sadržava vrstu, datum i cijenu stjecanja, jediničnu cijenu i količinu. Pri prodaji se stanje kriptoimovine mora razduživati kao i ono za robnu zalihu. Zarada na kriptoimovini u trgovačkim društvima oporezuje se kao dobit društva, i to primjenom stope od 10 ili 18 posto, ovisno o ostvarenim prihodima. Dobit je oporeziva neovisno o razdoblju držanja za razliku od fizičkih osoba, kojima zarada od kriptoimovine nije oporeziva ako je osoba drži dulje od dvije godine – iznio je Milčić.