Širenje domaće baze investitora na sektor stanovništva kroz takozvanu narodnu obveznicu može se činiti kao oprezan potez Ministarstva financija s obzirom na očekivano pogoršanje uvjeta financiranja na financijskim tržištima. Spomenutim izdanjima obveznica moglo bi se dinamizirati domaće tržište kapitala pod uvjetom kreiranja likvidnosti na sekundarnom tržištu.
Poznato je da će narodna obveznica imati ciljani iznos od milijardu eura s dospijećem od dvije godine te da će kupon biti iznad tri posto. Kako se navodi u HUP-ovom Fokusu tjedna kojeg potpisuje glavni ekonomist Hrvoje Stojić, očekuje se da će prinos do dospijeća biti oko 3,60 posto za stanovništvo te 10 do 20 baznih bodova manji za institucionalne investitore. To je spread od 70 do 80 bb u odnosu na dvogodišnju njemačku obveznicu dok istovremeno obveznice Portugala, koji ima kreditni rejting sličan hrvatskom nose spread od 5 do 10 bb u odnosu na isto njemačko dospijeće.
Čak i ako uzmemo u obzir uobičajenu premiju na novo izdanje, Ministarstvo financija će i dalje platiti oko 0,50 postotnih bodova previše. To je pak 10-ak milijuna eura veći trošak kamata za proračun tijekom dvije godine pod pretpostavkom ukupnog izdanja od milijardu eura.
Naime, kako je već naglašeno u jednom od prvih izdanja HUP-ovih FOKUS-a tjedna, nije jasno zašto Hrvatska ne koristi povoljne dužničke instrumente financiranja u sklopu EU sredstava nove generacije umjesto zaduživanja na tržištu, što bi Ministarstvu financija omogućilo sidrenje prinosa na hrvatske obveznice bliže trošku povoljnijeg EU funding-a.
Blago rečeno, sporan je i utjecaj ove operacije na rast kamata na depozite u bankama što bi kroz poskupljenje izvora financiranja imalo ‘domino‘ efekt na kamatne stope na nova zaduženja građana i kompanija. Moglo bi se zaključiti i kako vjerovnike stavlja u povoljniji položaj u odnosu na zajmoprimce. Možemo postaviti i pitanje zašto Ministarstvo financija unatoč preliminarnom suficitu od oko 750 milijuna eura, a kojim može smanjiti vanjski dug, te padajućim potrebama za financiranjem uvodi novi dodatni porez na dobit te kreće u novo zaduženje gdje ‘časti‘ stanovništvo kamatom iznad tržišne.