Novac iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti neće teći dovijeka. Konkretno, presušit će za dvije godine. No time neće biti zaustavljen investicijski ciklus domaćih kompanija, sudeći prema podacima o rastu kredita za investicije. Kako pristupiti bankama, bila je tema izlaganja direktorice Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamare Perko na Liderovu Financijsko-investicijskom forumu koji se 5. i 6. lipnja održao u Zagrebu. U razgovoru za Lider Perko je dala i širu ocjenu poslovanja bankovnog sektora, koji se lani pohvalio rekordnom dobiti.
Domaće banke prošlu su godinu zaključile s rekordnom imovinom od 78,6 milijardi eura te udvostručenom dobiti od 1,4 milijarde eura. Što HUB očekuje u ovoj godini kada je riječ o poslovanju banaka?
Nastavak gospodarskog rasta i, posebno, plaća zaposlenih, stvaraju povoljno okružje za nastavak dobrog poslovanja. Krediti stanovništvu rastu po stopi od oko 10 posto na godinu, krediti poduzećima po nešto nižim stopama no raduje održavanje tempa rasta investicijskih kredita, tako da, sveukupno gledano, ove godine će se dobro poslovanje nastaviti. Treba istaknuti da je veliki ciklus rasta kamatnih stopa koji je bio potaknut promjenom monetarne politike ESB-a završen, tako da poslovna uspješnost više ne proizlazi iz daljnjeg rasta kamatnih stopa nego iz rasta volumena poslovanja što je u vezi s gospodarskim rastom.
Lani je najveći doprinos povećanju profitabilnosti došao od kamatnih prihoda na višak likvidnosti koje banke ‘spremaju‘ kod središnje banke. Podaci HNB-a pokazuju da su banke lani položile 21 posto ukupne imovine. S obzirom na spuštanje ključnih kamatnih stopa ECB-a, očekujete li ove godine značajniji pad te vrste prihoda banaka?
Visoke kamatne stope u Eurosustavu obilježile su i prvu polovinu 2024. godine. Zbog toga će učinak visokih kamatnih stopa tržišta novca ostati prisutan na razini cijele godine iako u drugoj polovini ove godine vjerojatno slijedi pad kamatnih stopa ESB-a. No, zasad se ne očekuje brzi i nagli pad, budući da se gospodarstvo EU počelo postupno odmicati od ruba recesije i prije smanjenja kamatnih stopa ESB-a. U scenariju postupnog spuštanja stopa osjetnije smanjenje ove vrste prihoda dogodit će se tek 2025.
Guverner austrijske središnje banke Robert Holzmann izjavio je u travnju kako bi ECB trebao prestati sa ‘subvencioniranjem‘ komercijalnih banaka putem plaćanja tolikih kamata na prekonoćne depozite kao što je to bio slučaj tijekom 2023. godine. Očekujete li da će u narednom razdoblju ECB posebno obratiti pažnju na tu vrstu kamatne stope?
Možemo i obrnuti tezu te reći da su banke bile „prikriveno oporezivane“ gotovo cijelo desetljeće kada je kamatna stopa na prekonoćne depozite bila negativna prije 2022. Treba imati na umu da su banke samo dio mehanizma monetarne transmisije na čijemu su kraju klijenti. Ogroman broj klijenata danas plaća nižu kamatnu stopu na stambene i korporativne kredite od kamatne stope koju ESB plaća na viškove likvidnosti.
U kontekstu učinaka monetarne politike nije produktivno razmišljati u terminima fiskalne politike, korištenjem koncepata oporezivanja i subvencija. Monetarna politika ima neke druge ciljeve i instrumente, a s obzirom da su sve kamatne stope u Hrvatskoj rasle osjetno sporije od kamatnih stopa ESB-a možemo zaključiti da smo uspješno amortizirali kamatni šok i spriječili da rast kamatnih stopa uguši gospodarski rast.
Prinos na kapital (ROE) domaćeg bankovnog sustava prošlu je godinu iznosio gotovo 15,5 posto. Je li takva profitabilnost, nakon desetak godina skromnih prinosa, sada zadovoljavajuća za vlasnike hrvatskih banaka?
Rezultati su zaista bili dobri, ali nitko takvu stopu prinosa na kapital ne vidi kao trajnu. Ona je posljedica niza neuobičajenih okolnosti. U kratkom roku preklopile su se tri stvari koje se inače rijetko poklapaju u isto vrijeme: visoke kamatne stope središnje banke, brz gospodarski rast i pritisci konkurencije i tehnološkog napretka koji vode ka troškovnoj optimizaciji. Može se očekivati da će banke nastaviti podupirati hrvatsko gospodarstvo, kao što su činili i u drugačijim manje povoljnim okolnostima u proteklih gotovo dva i po desetljeća otkad su naše banke duboko integrirane u europski bankarski sustav, a što nam je donijelo toliko potrebnu financijsku stabilnost.
Gdje je profitabilnost hrvatskih banaka u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe? Kako tumačite da je javnost još uvijek posebno osjetljiva na profitabilnost banaka smatrajući je ekstraprofitom?
Svi čimbenici koji utječu na profitabilnost kod nas, utječu i u drugim zemljama jer smo dio jedinstvenog tržišta. Na žalost, prečesto se zaključci iznose izvan konteksta takvih nužnih usporedbi. A podaci za Hrvatsku ne odstupaju od prosjeka. Naprotiv, malo su ispod prosjeka za srednju i istočnu Europu. Na primjer, ako gledamo spomenuti povrat na kapital prema podacima Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, Hrvatska je u prošloj godini imala nižu stopu povrata na kapital angažiran u bankama od Mađarske, Rumunjske, Bugarske, tri države Baltika, Poljske i Slovenije.
Samo su banke u Češkoj i Slovačkoj imale niži povrat, no te zemlje su rasle puno sporije od Hrvatske pri čemu je Češka čak imala i blagu recesiju. Negativna percepcija profitabilnosti banaka dijelom je posljedica nedostatka informacija poput ovih, a dijelom i zbog percepcije da su financije igra nulte sume gdje dobit jedne strane znači gubitak druge.
Hrvatska je tijekom ciklusa podizanja kamatnih stopa bila specifična u okvirima eurozone zbog sporog prijenosa tog rasta na kamate na oročene depozite. Sukladno tome, trebali bi svjedočiti i sporijem efektu spuštanja kamata. Mogu li stoga kamatne stope na oročenu štednju tijekom ove godine još porasti?
Ne bih spekulirala i davala prognoze. Tržište je toliko dinamično i teško predvidivo, da uvijek razmišljamo u terminima scenarija i nekih grubih odnosa vjerojatnosti, a poslovna je vještina spremnost za reakcije u raznim scenarijima. Zasad se čini da ne treba očekivati velike promjene kamatnih stopa. To je na tragu očekivanja monetarne politike ESB-a koje sam ranije opisala.
Nova vlada najavila je nastavak plasiranja državnih dužničkih vrijednosnica građanima. Može li to znatnije narušiti depozitnu bazu domaćih banaka? Razmišljaju li banke o štednim proizvodima koji bi bio konkurentan prinosu na narodne obveznice?
Uvijek ponavljamo da instrumenti trezorskih zapisa i depozita kod banaka nisu neposredni konkurenti, iako se to na prvi pogled tako čini. Banke su podržale projekt Vlade RH upravo zbog šireg pogleda na likvidnost i ponudu i potražnju financijskih instrumenata tržišta novca, ali i podizanja financijske uključenosti i pismenosti građana. Prema podacima HNB-a vidljivo je da se u razdobljima upisa trezorskih zapisa i narodnih obveznica dogodio odljev depozita iz banaka, ali on je ograničen i ne utječe značajnije na stabilnu depozitnu bazu.
Također, ako država prikuplja sredstva izdanjem trezorskih zapisa s ciljem da primjerice taj novac potroši u javne svrhe, taj novac ponovo cirkulira u sustavu i pojavljuje se na računima građana ili poduzeća. U tom krugu likvidnosti korisno je da se proširuje spektar ponuđenih financijskih instrumenata koji nude razne odnose očekivanog prinosa i rizika.
Najveći dio kreditne aktivnost banaka tijekom 2023. ostvaren je u segmentu kućanstava, poglavito u stambenom i gotovinskom kreditiranju. Očekujete li prigušeniji rast stambenog kreditiranja tijekom ove godine?
Podaci zasad ne ukazuju na usporavanje. Godišnja stopa rasta od oko 10% iznimno je stabilna već dulje vrijeme te ne očekujemo značajnije promjene tijekom ove godine.
Kreditiranje poduzeća u ožujku je zabilježilo prvo ubrzanje godišnje stope rasta od studenog prošle godine od 3,7 posto. Pri tome je rast kredita za investicije ubrzao sa 7,4 na 7,7 posto. Smatrate li da je takav rast kreditiranja održiv i u dužem roku?
Apsolutno. Banke imaju dovoljno kapitala i likvidnosti da podrže i bržu ekspanziju kredita poduzećima. Iako su neke veće korporacije već neko vrijeme u investicijskom ciklusu voljeli bismo vidjeti još više kvalitetno pripremljenih investicijskih projekata s tehnološkom komponentom. Poduzeća najbolje osjećaju bilo tržišta, a nama se iz ove ptičje perspektive čini da je dobro vrijeme za dugoročne investicijske planove pogotovo u kontekstu izvoza i internacionalizacije gospodarstva, jer izgleda da se gospodarstvo EU počinje oporavljati. Ako se taj trend jasnije profilira možemo očekivati rast potražnje za izvozom roba i usluga.
Poduzeća su od 2022. najviše osjetila porast kamatnih stopa. Mogu li u idućih nekoliko godina očekivati povoljnije kredite?
Bilo bi neodgovorno bilo što obećati jer nitko ne može predviđati monetarnu politiku nekoliko godina unaprijed. Spekulirati nije dobro, a poduzetnici najbolje znaju da dobar projekt puno više zavisi o kvaliteti izvedbe, timu, proizvodu i usluzi te tržištu, nego o tome je li kamatna stopa pola postotna boda viša ili niža.
Kako ocjenjujete trenutnu razinu financijske pismenosti, je li u odnosu na razdoblje prije nekoliko godina došlo do poboljšanja te što HUB čini po tom pitanju?
Financijska pismenost građana je ključan faktor za osobnu financijsku stabilnost i općenito za ekonomski napredak zemlje. Dok rezultati pokazuju da smo npr. iznad prosjeka zemalja članica OECD-a po pitanju ukupne financijske pismenosti, postoje područja u kojima možemo napraviti dodatne iskorake. Prije svega tu mislim na komponentu financijskog ponašanja koja obuhvaća savjesnost i metodičnost pri vođenju vlastitih financija. Kod nas u HUB-u to je postala jedna od strateških tema još davne 2006. godine.
Od tada se kontinuirano provode različite aktivnosti za sve dobne skupine u cilju poboljšanja razine financijske pismenosti i upravljanja osobnim financijama. Tijekom ove godine u suradnji s EIB-om pokrenuli smo dvogodišnju inicijativu ‘Financije za nove generacije‘ te osim učenika i profesora srednjih škola obuhvatili i mlade poduzetnike koji su na početku poslovanja svojih tvrtki. Za učenike i profesore srednjih škola u suradnji sa Štedopisom organiziramo radionice diljem Hrvatske te se izrađuje inovativni online edukativni priručnik ‘Moj novac, moj posao, moja budućnost‘ prilagođen srednjoškolskom kurikulumu i građanskom odgoju.
Mladim poduzetnicima pripremili smo specijalizirane besplatne radionice te tijekom cijele godine u sklopu 13 modula priznati stručnjaci osiguravaju polaznicima radionica pristup vrijednim znanjima i alatima potrebnim za uspjeh u poduzetničkom svijetu. Sve radionice se snimaju i objavljuju na YouTube kanalu HUB-a kako bi materijali ostali trajno dostupni za sve zainteresirane. U HUB-u ćemo nastaviti s programima usmjerenima na različite dobne skupine, posebno mlade, te poticati cjeloživotno učenje i prilagodbu financijskog obrazovanja novim ekonomskim trendovima i tehnologijama.