Tri hrvatske dionice pravi su miljenici umjetne inteligencije

Tko se želi okušati u ulaganju na domaćoj burzi, a nema znanja ni volje samostalno istražiti prilike već za preporuku dionica posluša sugestije umjetne inteligencije, imat će portfelj sastavljen od nekih dionica koje su lani zabilježile iznadprosječni rast. Četiri asistenta umjetne inteligencije od kojih smo zatražili preporuku tri hrvatske dionice koje su dobra ulagačka prilika uglavnom su predložili ‘blue chipove‘. Pri tome su tri asistenta odabrali Adris, a dva su još toj dionici pridodali i Podravku.

Najpoznatiji AI asistent, ChatGPT, odlučio se za Končar, Hrvatski Telekom (HT) i Hrvatsku poštansku banku (HPB). Izbor Končara obrazložio je time što je dionica pokazala izniman rast, sa skokom cijene od 137 posto u 2024. godini. ChatGPT je podsjetio i na 25 postotni rast prihoda u prvom lanjskom polugodištu te snažan rast dobiti. U prednosti HT-ove dionice uvrstio je rast cijene od 47 posto u prošloj godini te fokus kompanije na operativnu učinkovitost, širenje 5G i optičke mreže kao i prilagodbu cijena za inflaciju. Sve se to snažno pozitivno odrazilo na operativnu (EBITDA) i neto dobit. ChatGPT u prednosti HT-a još je ubrojio i solidni dividendni prinos (3,46 posto).

Dividenda kao adut

Izbor dionice HPB-a obrazložio je skokom njezine cijene od 70 posto tijekom prošle godine. Podsjetio je da se banka okoristila okružjem viših kamatnih stopa što je rezultiralo snažnim poslovnim rezultatima u zadnje dvije godine. Zadnji dostupni podatak s kojim ChatGPT raspolaže, za drugo tromjesečje prošle godine, pokazuje određeno usporavanje, ali unatoč tome HPB je ostao značajni igrač na domaćem bankovnom tržištu, smatra taj AI asistent.

Dionicu HT-a predložio je i Grok, a u obrazloženju je naveo kako se radi o vodećem pružatelju telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, posebno u kontekstu pojačane digitalizacije u zemlji i rastućom potražnjom za brzim internetom. Dugoročni investitori svakako bi trebali uzeti u obzir stalnu isplatu dividende, pojasnio je Grok. Ovaj se asistent još odlučio za Podravku i Adris. Prehrambena kompanija iz Koprivnice uživa snažnu prisutnost na domaćem tržištu te rastući izvozni potencijal, posebno u države srednje i istočne Europe. Grok je i u ovom slučaju sugerirao politiku dividende. Podsjetimo, Podravka je prošle godine na burzi oslabila gotovo devet posto, a u 2025. cijena se spustila dodatnih 3,7 posto.

Adris je odabran zbog diverzificiranog poslovanja u turizmu, osiguranju i marikulturi. Grok je naveo da su hrvatski prihodi od turizma u 2023. iznosili više od 15 milijardi eura (precizan podatak, prema Hrvatskoj narodnoj banci, iznosi 14,6 milijardi eura), a rast se očekuje i u 2025. godini. Ove dvije dionice odabrao je i kineski DeepSeek, navodeći uglavnom sličnu argumentaciju za Podravku kao i Grok. Za Adris je ‘kinez‘ istaknuo još i dividendnu politiku.

Treći izbor DeepSeeka je Ina čija je cijena prošle godine pala za šest posto, dok ove godine bilježi dodatnih 3,3 posto minusa. Kompanija po mišljenju tog AI asistenta igra ključnu ulogu u regionalnoj energetskoj sigurnosti. No, DeepSeek je zanemario (možda zbog preusko postavljenog pitanja) da je Inina dionica prilično nelikvidna zbog vlasničke strukture kojom dominira Mol, država i mirovinski fondovi.

Redovna ili povlaštena?

Za Adris se odlučio i Claude, koji je također u prednosti kompanije istaknuo diverzificirano poslovanje i isplatu dividende. AI asistenti nisu specificirali da li preporučuju ulaganje u redovne ili povlaštene dionice rovinjske kompanije. Povlaštena (i likvidnija) dionica lani je poskupila 4,2 posto, a ove je godine ojačala dodatnih sedam posto. Tko je uložio u redovne dionice – koje nose pravo glasa na skupštini dioničara – ove je godine u plusu gotovo 13 posto, nakon što je cijena kraj 2024. dočekala na praktički istoj razini kao i godinu ranije.

Idući dionica za koju Claude smatra da bi investitori trebali obratiti pažnju je Atlantic. U prednosti te kompanije umjetna inteligencija navela je snažnu regionalnu prisutnost na tržištima jugoistočne Europe, prodajni portfelj sastavljen od prehrambenih i farmaceutskih proizvoda, dokazanu sposobnost izvoza i međunarodnog širenja poslovanja. Podsjetimo, Atlantic je prošle godine ostvario 11 posto više ukupne prihode od 1,08 milijardu eura, čime je prvi puta u svojoj povijesti prešao razinu prihoda od milijardu eura. EBITDA od 97 milijun eura bila je viša za 12 posto. Unatoč tome, dionica je ove godine u minusu više od tri posto, čime je nastavljen negativni trend od prošle godine kad je cijena pala više od 13 posto.

Treći izbor Claudea je dionica Zagrebačke burze. Claude je svoj izbor obrazložio činjenicom da se radi o kompaniji koja predstavlja jezgru infrastrukture hrvatskog tržišta kapitala te time pruža širu izloženost ovdašnjem financijskom sektoru. S obzirom na povoljne ekonomske trendove u Hrvatskoj, Claude smatra da bi se to moglo odraziti i na poslovnu izvedbu Zagrebačke burze. Međutim, kao i u slučaju Ine, i ova je dionica relativno nelikvidna (ove godine njome se trgovalo samo deset trgovinskih dana), što umjetna inteligencija nije uzela u obzir.

Dobar izbor za dugoročne investitore

Kad je riječ o dionicama koje prati, a to su Podravka, Adris, Atlantic i HT, Tea Pevec, analitičarka InterCapital Asset Managementa ističe kako su ove četiri kompanije koje je odabrala umjetna inteligencija dobar odabir za dugoročno ulaganje.

– Trenutno sve četiri imaju više od 56 posto udjela u CROBEX 10 indeksu koji je reprezentativan indeks hrvatskog tržišta kapitala te smatramo da će se sve zadržati u indeksu i nakon perioda od 10 godina s većom cijenom nego danas. Smatramo da će sve u periodu isplaćivati dividendu koja će investitorima donijeti dodatni povrat – komentirala je Pevec.

Teu Pevec smo zamolili da nam prokomentira ove četiri dionice kako bi vidjeli koliko se burzovna procjena ljudske inteligencije razlikuje od umjetnog pandana. Kako je navela, Podravka je najveća domaća kompanija koja prodaje svoje proizvode na globalnom tržištu te je uspješna u širenju na postojećim i novim tržištima.

– Podravka posluje u sektoru proizvodnje hrane i roba široke potrošnje te također ima i 20 posto udjela u prihodu od prodaje lijekova što je dobar miks u odabiru dugoročne investicije. Sektor proizvodnje hrane karakterizira relativno niska cikličnost jer potražnja za osnovnim prehrambenim proizvodima ostaje stabilna neovisno o ekonomskim ciklusima. Međutim, rast sektora često prati stope osobne potrošnje i općenito raspoloživog dohotka stanovništva, kao i demografske promjene poput porasta broja stanovnika ili urbanizacije. Dodatno, rast sektora potiču promjene životnih navika, sve veća potražnja za visokokvalitetnim i premium proizvodima, promjene prehrambenih preferencija potrošača prema zdravijoj ili održivoj prehrani, te inovacije u proizvodnji hrane koje omogućavaju veću produktivnost i niže troškove – naglašava ICAM-ova analitičarka.

Podravka se tome prilagodila te slijedi sve ESG trendove na globalnom tržištu te je izašla sa nizom proizvoda u segmentu zdrave hrane i dodanom vrijednosti.

– To će joj omogućiti dugoročnu održivost na tržištu te rast prihoda iznad rasta osobne potrošnje. Što se tiče cijena, proizvodi s dodanom vrijednošću, poput onih obogaćenih dodatnim nutrijentima ili proizvedenih od organskih sastojaka, obično su skuplji od standardnih proizvoda. To je zbog viših troškova proizvodnje, nabave kvalitetnijih sastojaka i procesa certificiranja. Točan postotak razlike u cijeni ovisi o specifičnom proizvodu i tržištu, ali premium proizvodi mogu biti od 20 do 50 posto skuplji od svojih standardnih inačica.​ Podravka isplaćuje dividendu od oko dva posto godišnje što je solidan povrat. Također se nastavak poslovanja očekuje uz rast prihoda i zadržavanje profitabilnosti što će sigurno očuvati vrijednost cijene dionice i/ili omogućiti rast cijene. Društvo je prošle godine kupilo poljoprivredni dio poslovanje od Fortenove što će unijeti volatilnost u kvartalne rezultate od poslovanja. No kompanija je dobro upravljana i dalje očekujemo samo pozitivan razvoj poslovanja – komentirala je Pevec.

Pritisak visokih cijena

Atlantic također posluje u sektoru proizvodnje hrane i roba široke potrošnje, te je sada cijena dionice pod pritiskom zbog pada operativne profitabilnosti zbog visokih cijena kave i kakaa.

– No taj trend je privremenog karaktera i Atlantic i dalje posluje uz visoku EBITDA maržu od 8,4 posto koja će se u sljedećoj godini smanjiti na maržu od 7,6 posto. No to su i dalje značajni rezultati, a rast prodaje će dosegnuti oko 11 posto godišnje, što znači da Atlantic zadržava svoj tržišni udio na postojećim tržištima te također otvara nova tržišta. Atlantic prodaje svoje proizvode u regiji te također na zapadnoeuropskim tržištima te u prekomorskim zemljama. Taj trend će se nastaviti i dugoročno će ostati rastuća kompanija sa solidnim maržama i dividendnim prinosom od oko dva posto. To je za duže razdoblje dobro očuvanje vrijednosti ulaganjem u tu dionicu kroz potencijal rasta njezine vrijednosti – ističe Pevec.

Adris posluje u sektoru turizma kroz ljetnim turizam i gradske hotele, zatim sektor osiguranja te sektor proizvodnje hrane.

– To je također dobro vođena kompanija i potencijalnom rasta prihoda uz zadržavanje profitabilnih marži. Dividendni prinos iznosi oko četiri posto što je uz sigurno zadržavanje vrijednosti kroz cijenu dionice, te dugoročno očekivani rast cijene dobar investicijski prijedlog za ulaganje – smatra Pevec.

Na kraju, HT je telekom operater s najvećim udjelom na hrvatskom tržištu koji zadržava svoj udio već godinama, ističe ova analitičarka.

Prednosti izdvajanja infrastrukture

– Također je uspješan u zadržavanju operativne profitabilnosti koja je značajna i iznosi oko 38 posto. Prihodi od prodaje rastu zbog rasta cijena usluga koje se izravnavaju s rastom inflacije te je predvodnik u  digitalnoj transformaciji što će mu omogućiti zadržavanje vodeće pozicije na tržištu. Društvo nema financijskog duga te prati trendove u telekom sektoru koji će u budućnosti podrazumijevati izdvajanje telekomunikacijske infrastrukture kako bi bolje upravljalo kapitalnom strukturom. Telekom operatori prodaju infrastrukturu specijaliziranim kompanijama te je potom unajmljuju. Time dobivaju kapital koji mogu usmjeriti u razvoj mreža, nove usluge ili smanjenje duga. S obzirom da je Hrvatski Telekom praktički bez duga, višak tih sredstava može koristiti za ulaganje te eventualno povećanje dividendi. Za sada je dividenda HT-a na značajnoj razini od oko četiri posto, te godišnje koristi oko 25 milijuna eura za otkup vlastitih dionica što smanjuje broj dostupnih dionica na tržištu te indirektno povećava vrijednost za dioničara. Tako je i Hrvatski telekom odlična dionica za dugoročno očuvanje vrijednosti i ostvareni povrat kroz dividende i otkup dionica – ocjenjuje Pevec.

Bila ona prirodna ili umjetna, za uspjeh u investiranju nije presudna samo inteligencija. Dobar primjer u povijesti u tom kontekstu pruža Isaac Newton koji je na burzi izgubio veliki novac. Razmišljanje izvan okvira te određenu dozu sreće ipak vam ne može donijeti tipkanje sa sve većim brojem aplikacija umjetne inteligencije.