U 2022. čak i obveznice najsigurnijih država pretrpjele su dvoznamenkasti pad vrijednosti

Rat u Ukrajini, inflacijski šok na tržištima energenata i sirovina te podizanje kamatnih stopa centralnih banaka bili su ubojita kombinacija koja je lani prouzročila situaciju bez presedana i stavila na kušnju fondovsku industriju. Pad svih ključnih imovinskih klasa, i obveznica i dionica, što nije zabilježeno posljednjih 40 godina, rezultirao je negativnim rezultatom gotovo svih UCITS fondova. Kako su u toj dinamičnoj i izazovnoj situaciji poslovali hrvatski fondovi te hoće li godina pred nama ipak donijeti neke pozitivnije vijesti na investicijsko tržište, provjerili smo s vodećim ljudima hrvatske fondovske industrije.

– Općenito gledano, rijetko se može u povijesnim kretanjima naći slična godina kada su i dioničke i obvezničke komponente ostvarile istovjetan, tj. negativan smjer. Gotovo većina UCITS fondova ostvarila je negativan rezultat u protekloj godini, neki više neki manje, ovisno o vrsti ulaganja i izloženosti pojedinim tržištima – ispričao je Ozren Iljadica, voditelj prodaje u Erste Asset Managementu.

Neuobičajeni udarac

Fluktuacija cijena dionica nije rijetkost, ali udarac na obvezničkom tržištu, koje predstavlja utočište za tradicionalne konzervativne investitore, nije tako uobičajen. A upravo se to dogodilo lani, pa su i obveznice najsigurnijih država pretrpjele dvoznamenkasti pad vrijednosti.

– Nažalost, najveći dio investicija na domaćem tržištu bio je upravo u fondovima koji ulažu isključivo ili većinu imovine u obveznice, što je izazvalo i povećani odljev i smanjenje vrijednosti uloga. Kategorija obvezničkih fondova, koja je godinama bilježila najveći rast imovine, prošle godine zabilježila je pad imovine pod upravljanjem od čak 40% posto, a imovina svih UCITS fondova u prošloj godini pala je za 22%, na 16,8 milijardi kuna (do 30. studenoga) – istaknuo je Marko Bogdan, voditelj prodajnih kanala u Intercapital Asset Managementu.

Sa zadnjim danom 2022. godine, ukupna imovina UCITS fondova još se više smanjila, na 16,3 milijarde kuna, a uz već spomenute obvezničke fondove, najveći pad doživjeli su mješoviti (27 posto) te dionički (oko 19 posto) fondovi, dok se neto imovina napajajućih i ostalih fondova povećala u odnosu na godinu prije. No, najmanji minus kada je riječ o prosječnom godišnjem prinosu ponderiranom neto imovinom zabilježen je u obvezničkim fondovima (-6,76 posto), slijede ostali fondovi s prinosom od -11,8 posto, dionički i mješoviti fondovi (oko 13 posto minusa), a najveći pad prinosa imali su napajajući fondovi (-15,2 posto).

– Jedini pozitivan iskorak na tržištu napravljen je u smjeru fondova s dospijećem, na rok uglavnom od tri godine. Razlog pozitivnog rezultata je izvjestan prinos, relativno sigurno ulaganje prema percepciji ulagača, u ovisnosti o vrsti izdavatelja vrijednosnog papira. Uspjeh te kategorije samo je djelomično ublažio opću sliku poslovanja UCITS fondova u 2022. godini – napomenuo je Iljadica.

Skupo kupuju, jeftino prodaju

Porast neizvjesnosti i pad prinosa fondova rezultirao je otkupljivanjem udjela u fondovima i okretanjem ulagača prema nekim drugim proizvodima, pa su i mjesečne neto uplate u fondove imale negativan predznak. Najlošije je bilo u veljači i ožujku, kada su mjesečne neto uplate bile u minusu 1,5, odnosno jednu milijardu kuna. Situacija se nešto popravila od srpnja, iako su negativne mjesečne uplate, no u manjem obujmu, zabilježene i u listopadu i prosincu.

– Iako ulagači u investicije ulaze s planom da kupe jeftino, a prodaju skupo, u praksi vidimo upravo obrnuto ponašanje, gdje dominira prodaja udjela nakon što fond u određenom razdoblju ostvari negativan rezultat, a uplate znatno porastu nakon ostvarenih visokih prinosa. Prodaje se po nižim, a kupuje po višim cijenama. To nije specifično samo za Hrvatsku, isti obrazac malih ulagača je i u razvijenijim zemljama – objasnio je Ivan Beljan, predsjednik Uprave Global Investa.

Fondovi pod upravljanjem Global Investa u prošloj godini uspjeli su ostvariti rezultate iznad relevantnih indeksa, a njegov fond Capital Breeder jedan je od dva dionička fonda koja su prošlu godinu završila s pozitivnim prinosom. Naime, uz taj fond, samo je još fond Generali Energija 2022. godinu završio s pozitivnim predznakom, i to visokih 17,5 posto.

– Sva tri naša fonda, Capital Breeder, ZAIF Breza i USA Blue Chip, ostvarila su rezultate bolje od relevantnih indeksa. U uvjetima gdje je Crobex izgubio 5%, njemački DAX 12%, a slovenski SBI TOP 17% naš ZAIF Breza završio je s vrlo malim minusom, a Capital Breeder je kao jedan od samo dva dionička fonda u državi 2022. završio s pozitivnim prinosom. I to nakon fenomenalne 2021., za što smo od Udruženja fondova pri HGK dobili i nagradu za najbolji dionički fond. Višegodišnji prinosi i dalje su iznimni, Capital Breeder je na današnji dan najbolji fond gledajući prosjek tri godine, kao i gledajući prosjek pet godina. Tržišta u SAD-u imala su još težu godinu nego europska. S&P500 ostvario je minus od 19,4%, a tehnološki Nasdaq pad od čak 33,1%, što prošlu godinu čini jednom od najgorih u povijesti. Minus na USA Blue Chipu u dolarima je velik, ali ipak manji od S&P500 te daleko manji od minusa na Nasdaqu, dok je gledano u kunama minus jednoznamenkast s obzirom na znatnu aprecijaciju dolara u odnosu na kunu prošle godine. Gledajući višegodišnje prinose USA Blue Chip je također blizu vrha fondova u Hrvatskoj – zadovoljan je Beljan.

Konstrukcija otpornijih portfelja

Zbog kompenzacijskog efekta jačanja dolara u odnosu na druge svjetske valute, dolarski fondovi lani su ostvarili bolje rezultate u odnosu na prosjek tržišta.

– U svojoj paleti fondova nudimo različite strategije, i po rizičnosti i po geografiji i po politici ulaganja. Cilj nam je omogućiti ulagačima konstrukciju portfelja fondova koji će biti što otporniji na makroporemećaje. Primjerom bih naveo ZB trend, fond koji ulaže u američke dionice, gdje se osim izvedbe cijene udjela treba uzeti u obzir i jačanje USD tijekom godine. Kombinirajući te dvije činjenice pad na tržištima kapitala bio je znatno umanjen jačanjem USD u odnosu na EUR – rekao je Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja investicijskih fondova pri HGK i predsjednik Uprave ZB Investa.

U usporedbi s glavnim globalnim indeksima, regionalna tržišta imala su relativno bolju izvedbu, pa su tako primjerice Intercapitalov regionalni dionički fond i ETF-ovi imali znatno bolji rezultat od usporedivih fondova koji ulažu primjerice u najkvalitetnije dionice u SAD-u.

Ulagači su lani pomno pratili izjave čelnika središnjih banaka s obje strane Atlantika, a na temelju naznake da inflatorni pritisci usporavaju, u studenome su tržišta došla do malog predaha.

– Svakako, veseli nas taj trend, ako ćemo suditi prema makroekonomskim podacima, ponajprije iz Sjedinjenih Država, koji se sa zakašnjenjem treba preliti i na EU, tj. eurozonu. Međutim, da bi se formirao jasan trend, potrebno je pričekati još jedno vrijeme, kada se potvrde i ostala makroekonomska kretanja. Ne treba smetnuti s uma da je Europska središnja banka i dalje u fazi podizanja kamatnih stopa i u 2023. te ćemo vidjeti cjelokupni smjer događaja i utjecaja na polju geopolitičke stabilnosti – oprezan je Iljadica.

Fokus ulagača

Dio ulagača i u trenucima negativnih prinosa prepoznao je priliku za jeftiniju kupnju, pa su se odlučili na dugoročna ulaganja u fondove mjesečnim uplatama trajnim nalogom.

– Samo prošle godine imali smo više od 10.000 novougovorenih trajnih naloga. Većina klijenata je odlično prihvatila takvu mogućnost ulaganja jer su svjesni da ovakva geopolitička neizvjesnost neće potrajati zauvijek, a portfelj dioničkih fondova sastoji se od najboljih kompanija u svijetu – napomenuo je Iljadica.

Unatoč izazovnim vremenima, lani je osnovano i sedam novih fondova, a svi su osnovani kao fondovi sa specijaliziranim strategijama.

– Dominantno su to bili obveznički fondovi sa štićenom glavnicom i ciljanim prinosom do dospijeća. Navedena vrsta fondova nudi kompromis rizika i prinosa jer se ulaže u sigurnije državne obveznice na rok od dvije do pet godina gdje se politikom ulaganja cilja prinos objavljen u prospektu. Na taj način je, na razdoblje do dospijeća, minimiziran tržišni rizik te je dominantan kreditni rizik država čije su obveznice u portfelju. Među novoosnovanim fondovima prisutni su i fondovi s fleksibilnim strategijama, koje kombiniraju dioničku i obvezničku izloženost sukladno makroekonomskim ciklusima bez unaprijed određene minimalne alokacije – naveo je Krstulović.

S obzirom na nesigurna vremena, pojava takvih fondova koji nude predvidljiv prinos uz visoku sigurnost ulaganja u prvoklasne izdavatelje više je nego logična, kao i to da obveznice kao manje rizično ulaganje dolaze opet u fokus ulagača.

– Obveznica je specifičan instrument jer ima zajamčenu cijenu na dospijeću i prihode od kupona. Dakle, pad tržišne vrijednosti zapravo znači da će obveznice nakon pada imati veći prinos do dospijeća. Tako je i pad obveznica prošle godine tu klasu imovine učinio atraktivnijom za ulaganje. To je glavni razlog zbog čega su većina novoosnovanih fondova prošle godine target date obveznički fondovi – objasnio je Bogdan.

Dašak optimizma

Upravo zbog toga bi za konzervativne fondove (obvezničke i slične vrste) 2023. godina trebala biti pozitivna, a na dioničkom tržištu i dalje se očekuje volatilnost, barem u prvom dijelu godine.

– Očekujemo povećano fokusiranje na konzervativne fondove, ali isto tako vjerujemo da se dugoročni investitori mogu ponovno početi izlagati i rizičnijim, dioničkim fondovima. Budući da se okolnosti posljednjih godina ubrzano mijenjaju, svakako svima preporučamo da aktivnije prate našu komunikaciju, počevši od redovnih polugodišnjih investicijskih outlooka u kojima prenosimo naša očekivanja za idućih šest mjeseci – preporučuje Bogdan.

Kretanja na tržištu u prvih par tjedana 2023. za sada ulijevaju optimizam, a sudionici na tržištu nadaju se da će daljnje smanjenje inflacije i nastavak gospodarskog rasta (odnosno izbjegavanje recesije) utjecati pozitivno na raspoloženje ulagača.

– Očekujemo pozitivniju godinu od protekle za obje vrste imovine na koje smo dominantno fokusirani: obveznice i dionice. Iako su rizici poput visoke inflacije koji su nas pratili protekle godine i dalje prisutni, možemo s više sigurnosti reći da dolazi promjena u negativnim ekonomskim trendovima pa su u tom smislu i ekonomske politike predvidljivije. Dodatno, smatramo da razine kamatnih stopa i pojedinih sektora dioničkih tržišta nude dobru priliku za investitore usprkos postojećim rizicima. Dodatno bih želio naglasiti da je dugoročna štednja na tržištu kapitala putem investicijskih planova, tj. mjesečnih uplata u fondove, jedna od osnova stvaranja pasivnog prihoda građana te ostvarivanju financijski sigurnije budućnosti. Zahvaljujući takvim je uplatama i imovina otpornija na makroekonomska kretanja i ostvaruje na dugi rok sve pozitivne učinke porasta svjetskoga gospodarstva – zaključio je Krstulović.