Zbog visokih cijena nekretnina, njihov je daljnji rast upitan čime su mogućnosti građana da preusmjere štednju iz banaka ograničenije
Čuvena fraza ‘ne znam kud bih s novcem‘ kolektivno se može primijeniti na sve građane Hrvatske. Ponajprije zato jer u bankama leži golem novac koji je potpuno neiskorišten; niti je oročen, pa da donosi nekakvu zaradu od kamata, a ni ne troši se. Riječ je o depozitima po viđenju (a‘vista računi) na kojima je pohranjeno gotovo 30 milijardi eura. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni depoziti kućanstava iznosili su 39,5 milijardi eura što je 65,5 posto od ukupnih depozita u domaćim bankama koji iznose 60,4 milijarde eura.
Rast štednje početkom ove godine ponešto je usporio, sa 4,8 posto godišnje u prosincu prošle godine na 4,4 posto u siječnju 2025. Nakon što je krajem 2023. bilo primjetno usporavanje godišnjeg rasta depozita kućanstava kao posljedica većeg polaganja novca na transakcijske račune godinu ranije uslijed uvođenja eura, od početka 2024. godišnja stopa rasta postupno se normalizira. Od ukupnih depozita kućanstava, na prekonoćne depozite odnosilo se 28,7 milijardi eura (3/4 ukupnih depozita), što je povećanje od gotovo pet posto godišnje. Drugim riječima, 29 milijardi eura nalazi se na štednji po viđenju koja ne donosi praktički zanemarivu zaradu od kamata, ali ju zato štediše mogu povući u bilo kojem trenutku.
Nekad niske kamate, a sad...
S druge strane, građani u bankama imaju oročene štednje vrijedne 10,8 milijardi eura, što je tri posto više nego godinu ranije. Ako je netko pomislio da je ‘skupljanje prašine‘ na novcu nova moda među hrvatskim građanima, prevario bi se. Prikupljanje novca na štednji po viđenju dominantni je oblik štednje unazad desetak godina, što je prije nekoliko godina imalo veze s izrazito niskim kamatnim stopama na oročenu štednju. Kako pojašnjavaju za Lider analitičari Raiffeisen banke u posljednjih 10 godina u Hrvatskoj, u uvjetima značajnog viška likvidnosti u sustavu, motivacija banaka da povećaju kamatne stope na nove oročene depozite nije bila izražena, osobito u segmentu stanovništva.
- Zbog smanjene motiviranosti za oročenje depozita u bankama, klijenti su po isteku roka oročenja sve više zadržavali sredstva na računima po viđenju. Od 2015. učešće depozita po viđenju stanovništva u ukupnim depozitima klijenata povećano je za 26 postotnih poena da bi sredinom lipnja 2019. dosegnuli udio od 50 posto. Trend smanjene atraktivnosti oročenih depozita je nastavljen pri čemu je povećano učešće depozita po viđenju stanovništva koji su sredinom 2023. dosegnuli udio iznad 77 posto, odnosno udio oročenih depozita spustio se na 23 posto – kažu u RBA.
U višegodišnjem razdoblju niskih tržišnih kamatnih stopa izbrisana je razlika između kamatnih prinosa na oročene u odnosu na a‘vista depozite. Kako dodaju iz RBA, prije početka ciklusa povećanja ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke u srpnju 2022. razlika između kamatnih stopa banaka na oročene depozite nije prelazila 0,1 posto u odnosu na kamatne stope za a‘vista štednju.
– Na kraju 2023. razlika kamatnih stopa povećala se na više od tri posto za poduzeća i više od dva posto za stanovništvo. Sporiji rast kamatnih stopa za nova oročenja u segmentu stanovništva zadržavao je sklonost za nova oročavanja tijekom prva tri tromjesečja 2023. godine. Tek je značajan rast kamatnih stopa na nove oročene depozite u posljednjem tromjesečju 2023. ponovo promijenio tendenciju. Udjel oročenih depozita stanovništva povećan je do kraja 2023. na 27 posto, razine na kojima se i trenutno zadržava – tvrde analitičari.
Golemi viškovi likvidnosti
Prosječne kamatne stope na nove oročene depozite građana u siječnju su pale za 16 baznih bodova, te se sada u prosjeku može dobiti kamatna stopa 1,92 posto, što se najviše odrazilo na kratkoročne depozite (od dva do šest mjeseci). Istodobno, postojeći oročeni depoziti građana bilježe pad kamatne stope za šest baznih bodova na prosječnu razinu od 1,67 posto. Kamatna stopa na prekonoćne depozite ostala je nepromijenjena na minimalnih 0,02 posto.
S obzirom na najavljena dodatna smanjenja ključne kamatne stope ECB-a te činjenicu da se domaće banke ‘kupaju‘ u novcu – krajem veljače u HNB-u su imale pohranjeno 13,2 milijarde eura – više kamate ne treba očekivati. Potvrđuje to i stav bankara. - Višak likvidnosti na lokalnom financijskom tržištu određuje ponudu banaka dok god alternativna ulaganja nisu atraktivna. U prethodnom razdoblju ulaganja u nekretnine predstavljala su osnovnu alternativu štednji kod banaka. Dostignuta je visoka razina cijena na tržištu nekretnina, pa daljnji rast cijena postaje upitan. Time su mogućnosti stanovništva da preusmjere depozite iz banaka u alternativna ulaganja smanjena, kao i ponuda kamatnih stopa na oročene depozite kod banaka – ocjenjuju analitičari RBA.
Osim toga, prošlu je godinu obilježio sporiji rast depozita od kredita stanovništvu. Stambeni krediti rasli su po stopi od oko deset posto, dok su gotovinski krediti bilježili i po 15 posto rasta.
Kupuje se dug države
– Država je stanovništvu omogućila sudjelovanje u ulaganu u obveznice i trezorske zapise s ponudom atraktivnog prinosa. Upis državnih izdanja u poslovnicama Fine ili preko digitalne platforme prilagođene individualnim investitorima ne iziskuje dodatno administriranje u odnosu na oročavanje depozita kod banaka, što je povećalo interes stanovništva. Na strani banaka, skraćeno je razdoblje oročenja depozita za koje se nude atraktivne kamatne stope, jer se očekivao nastavak procesa snižavanja ključnih kamatnih stopa središnje banke – poručuju iz RBA.
Građani trenutno kroz narodne obveznice i trezorske zapise drže 10 posto duga države. Unatoč tome, štednje u bankama i dalje ima ‘na bacanje‘.