Neupućenost u šumu pravnih propisa, ovrhe koje provode i po dva ovrhovoditelja za isti dug te često neinformiranost da je blokada računa uopće uvedena dio je problema s kojima se već godinama susreću blokirani građani. No, unatoč tome što dio institucija već godinama upozorava na lošu praksu naplate dugova kod blokiranih, zakonodavcu rješavanje tog problema kroz novi zakon još nije na ‘dnevnom redu‘. Prije nekoliko dana objavljen je podatak Financijske agencije (Fina) da su na kraju siječnja u Hrvatskoj bili blokirani računi 199.467 građana, s ukupnom glavnicom duga od 2,94 milijarde eura. Kod 12.600 poslovnih subjekata glavnica duga iznosila je 664,3 milijuna eura.
Kome se obratiti?
U odnosu na mjesec ranije, blokiranih građana bilo je za 0,2 posto više nego u prethodnom mjesecu, ali i gotovo šest posto manje nego prije godinu dana. Podsjetimo, u prosincu je blokiranih potrošača prvi puta nakon 15 godina pao ispod 200 tisuća. Međutim, situacija je daleko od idealne, a blokirani građani nerijetko prolaze kroz velike probleme. Ured pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter ističe kako svake godine prima 50-ak pritužbi vezanih za ovrhe, a među njima ima pritužbi blokiranih građana.
- Dio njih je svjestan da svoj dug moraju vratiti i ne spore ga, već ističu da nemaju otkud i traže rješenja, kao što je odgoda plaćanja - kazala nam je Šimonović Einwalter.
Daleko najčešći razlog zbog kojega se građani obraćaju toj instituciji jest što ne znaju kome se mogu obratiti i što trebaju napraviti u različitim situacijama. Primjerice, ako ne znaju pojedinosti o konkretnoj ovrsi ili su za dug saznali tek kada su im blokirani računi, ako su im zaplijenjena sredstva koja su zaštićena od ovrhe, ako im se ovrhom naplaćuje dug za koji tvrde da je već podmiren i slično.
- Neke pritužbe odnose se na slučajeve kada im je račun blokiran te se provodi ovrha na njihovim novčanim sredstvima, a istovremeno i njihov poslodavac zaprimi zahtjev ovrhovoditelja za provedbu ovrhe na njihovoj plaći. Ti upiti pokazuju da se građani ne snalaze u propisima i ne znaju što u kojoj situaciji trebaju napraviti, što ni ne čudi s obzirom na to da je sustav uređen kroz više zakona, za koje je onda dodatno potrebno pratiti i njihove izmjene. Građanima koji nam se s ovim problemima obrate najčešće damo opću pravnu informaciju i informacije o tome gdje mogu potražiti besplatnu pravnu pomoć koja im je često potrebna - navodi Šimonović Einwalter.
Vrh ledenog brijega
Da je cijeli sustav teško razumljiv prosječnom građaninu smatra i Igor Škrgatić, direktor BeOn savjetovanja, tvrtke koja se bavi rješavanjem financijskih problema građana. Prema njegovim riječima, problemi se kreću od aktivnih i neaktivnih/isknjiženih ovrha do postojanja paralelnih sustava prisilne naplate (na Fini i kod poslodavca).
- Statistika općenito prati samo broj blokiranih građana, a to je vrh ledenog brijega, problem prezaduženosti je puno veći i širi društveni problem - kaže Škrgatić.
BeOn savjetovanja do sada je ‘izvuklo‘ iz blokade oko 3500 građana. Prosječan iznos restrukturiranja njihovih dugova u prosjeku je iznosio između 25 i 27 tisuća eura. U iznosu restrukturiranja uključeni su i troškovi te višak sredstava koji ostaje klijentu ako ima dovoljno kreditne sposobnosti nakon izlaska iz financijske isključenosti.
- Prosječan iznos našeg međufinanciranja s kojim podmirujemo obveze prema vjerovnicima je 15 do 17 tisuća eura, a dug je u prosjeku 20-ak posto veći, o strukturi duga i vjerovnicima ovisi iznos nagodbi koje možemo postići u pregovorima - naglašava Škrgatić.
Naravno, njihova usluga nije besplatna. Naknada za uslugu ovisi o iznosu međufinanciranja (koliko je vlastitih sredstava BeOn angažirao) i iznosu kredita za konsolidaciju, odnosno restrukturiranje u banci.
- Ne naplaćujemo ništa do uspješnog završetka procesa, a iznos naknade poznat je i prezentiran klijentu pri ulasku u proces. Izračunali smo da to nikad nije više od 12 posto od iznosa restrukturiranja, a u većini slučajeva je i manje. Isto tako, u većini slučajeva uštede koje postignemo u pregovorima s vjerovnicima su veće od naše naknade, a čak i kada to nije slučaj, izlazak iz blokade se i matematički isplati za najviše 12 mjeseci jer trošak prisilne naplate procjenjujemo na 12 posto godišnje - tvrdi Škrgatić.
Ravnoteža vjerovnika i dužnika
Pritužbe koje stižu Uredu pučke pravobraniteljice korisne su u izvještavanju Hrvatskog sabora i davanju preporuka za poboljšanja, uključujući za predlaganje poboljšanja zakonodavnog okvira, pojašnjava Tena Šimonović Einwalter.
- Osim ukazivanja na često nesnalaženje u propisima što vidimo po pritužbama građana iz godine u godinu, u izvješćima ističemo da je, s pravne strane gledano, potrebno postići ravnotežu između prava obje strane koje su dio ovršnog postupka; i vjerovnika koji imaju problema s naplatom dugovanja i ovršenika koji imaju problem s njihovim podmirivanjem - smatra pučka pravobraniteljica.
Što se tiče poboljšanja zakonodavnog okvira, pučka pravobraniteljica već dugo upozorava da je potrebno napraviti detaljnu i široku analizu ovršnog sustava i potom, na temelju detaljne analize, pripremiti novi Ovršni zakon koji će osigurati učinkovitiji i pravedniji sustav.
- Dakle, potrebno je cjelovito i dugoročno rješenje, umjesto povremenih intervencija u zakon i donošenja djelomičnih rješenja. Nažalost, novi Ovršni zakon nije u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade RH za 2025. što znači da ćemo nastaviti inzistirati na njegovoj pripremi ali, u svakom slučaju, prvo na pripremi potrebne sveobuhvatne analize - kaže Šimonović Einwalter.
Da dug nije drug odavno je poznata uzrečica. No, dug ne mora značiti ni životnu agoniju, a tu je na potezu država.