
Ujedinjavanje burzi donosi manji porez na dividendu?

Harmonizacija koja je nužna za povezivanje osam burzi istoka Europe prvenstveno se odnosi na usklađenja nacionalnih regulativa vezanih uz korporativno upravljanje, pravo vlasništva i poreze
Slogan Europske unije glasi 'Ujedinjeni u različitosti', a ta se različitost ogleda i u zakonima koji reguliraju tržište kapitala. Iako proces pridruživanja, a potom i članstva u EU zahtijeva (neprestano) usklađivanje s europskim direktivama iz Bruxellesa, to ne znači da sve države-članice imaju zakone o tržištu kapitala koji su identični 'u slovo'. Da nakon usklađivanja treba odraditi još jedno, fino usklađivanje moglo se čuti početkom ovoga tjedna kad su u Zagrebu ministri financija osam država istočne i jugoistočne Europe potpisali Memorandum o razumijevanju oko tržišta kapitala. Taj bi sporazum, kroz nekoliko godina, mogao rezultirati da se od Ljubljane do Skopja te od Sofije do Varšave trguje dionicama i obveznicama kao na jednom tržištu. I to bez potrebe angažiranja dodatnih brokera u pojedinim zemljama ili rješavanja dodatne papirologije.
Memorandum su u ponedjeljak, uz ministra financija Marka Primorca kao domaćina skupa, potpisali još i ministri financija ili visoki državni dužnosnici iz Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Mađarske te Sjeverne Makedonije. Ministar Primorac pojasnio je kako će potpisnice ove inicijative prije svega žele pokušati harmonizirati zakonodavstvo, pravila trgovanja, pristup infrastrukturi i postupke licenciranja i učiniti tržišta sve integriranijima. - Pristup jednom tržištu tako će omogućivati pristup i svim ostalim tržištima – kazao je Primorac. Ovaj proces ne znači da bi se tih osam burzi stopilo u jednu i prestalo postojati kao pravne osobe, već bi se omogućilo jedinstveno tržište na kojem bi se mnogo jednostavnije trgovalo.
Jedinstveno tržište na papiru
Primjerice, američki investitor koji je otprije aktivan na Varšavskoj burzi – najvećem i najlikvidnijem tržištu u ovoj skupini sa 402 uvrštene vrijednosnice tržišne vrijednosti 514 milijardi eura – tako bi preko postojećeg poljskog brokera kupio dionice na Zagrebačkoj burzi. Potom bi ih namirio – odnosno uknjižio se kao vlasnik – u poljskom depozitoriju. Tako nešto trenutno nije moguće iako su, izuzev Sjeverne Makedonije, potpisnice Memoranduma ujedno i članice Europske unije. Strani ulagač koji danas želi kupiti dionice na Zagrebačkoj burzi mora otvoriti račun kod hrvatskog brokera, kaže predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić.



