Ukidanje dvostrukog oporezivanja sa SAD-om moguće već najesen

Prošlo je već gotovo dvije i pol godine od potpisivanja Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju porezne utaje u odnosu na poreze na dohodak između SAD-a i Hrvatske koja bi poduzetnicima iz obje države trebala omogućiti lakše i isplativije međusobno poslovanje te potaknuti nove investicije.

Međutim, još uvijek se čeka ratifikacija te Konvencije, odnosno njezino stupanje na snagu, za što je s američke strane zadužen Kongres, a s hrvatske strane Vlada i Sabor moraju usvojiti i donijeti Zakon o potvrđivanju Konvencije.

Što se čeka i kada bi se ova Konvencija mogla usvojiti danas su, na poreznoj konferenciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), okupljeni poduzetnici upitali ravnatelja Porezne uprave Božidara Kutlešu i izvršnu direktoricu AmChama Andreu Doko Jelušić.

– Potrebne su dvije strane za taj ugovor. Počeli smo pregovore još 2018. godine i sastali se s njima pred kraj prve Trumpove administracije kada smo bili blizu sklapanja. Nastavili smo s time tijekom Bidenove administracije, na kraju je ugovor i potpisan, a sada se samo čeka ratifikacija. Kada će se to dogoditi teško je reći – izjavio je Kutleša napominjući da se u ovom trenutku ne vide nikakve posebne prepreke za ratifikaciju.

Ipak, Doko Jelušić dala je najnovije informacije rekavši da je najavljeno da bi od rujna mogli ponovno krenuti s procesom razmatranja ugovora o dvostrukom oporezivanju te da će se poduzeti sve da do ratifikacije konačno dođe.

Doko Jelušić na današnjoj je konferenciji predstavila preporuke AmChama za unaprjeđenje poreznog sustava. Uz ostalo, predlažu podizanje neoporezivog odbitka na 970 eura, a žele i ograničavanja izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje, kao što je to već napravljeno s doprinosima za mirovinsko osiguranje.

Fokus na digitalizaciji Porezne

– Također u nekom srednjem roku smatramo da bi bilo dobro i dalje ići na snižavanje stopa poreza na dohodak s 30 na 20 posto, a potom sa 20 na 10 posto - rekla je Doko Jelušić dodajući da je poslovna klima u Hrvatskoj vrlo dobra.

– Znamo da je makroekonomski okvir vrlo povoljan sa odličnim kreditnim rejtingom te smatramo da je pravo vrijeme za više ulaganja u istraživanje i razvoj i u privlačenje investicija - zaključila je Doko Jelušić, dodavši, s druge strane, da su glavni ograničavajući faktori poslovanja u Hrvatskoj nedostatak radne snage, ali i opterećenje rada, bilo  porezima ili doprinosima te inflacija.

No, što je poreznih izmjena proteklih godina bilo, bilo je jer se Ministarstvo financija odmiče od reformi. Barem za ovu godinu. Zato će fokus, prema riječima ministra financija Marka Primoraca, do kraja godine biti na tri važna projekta digitalizacije poreznog sustava. Prvi je uspostavljanje registra stanovništva koji će bit u potpunosti funkcionalan od lipnja 2026., drugi ključan projekt je Fiskalizacija 2.0. i proširenje Fiskalizacije 1.0., dok je treći projekt digitalna transformacija Porezne uprave.

Dotaknuo se prethodnih poreznih rasterećenja podsjetivši da je od 2017. do danas ukupno rasterećenje građana iznosilo više od 2,2 milijarde eura. Odnosno, toliko je eura ostalo u džepu hrvatskih građana. 

– To smo postigli kroz kontinuirano rasterećenje, ali čak 460 milijuna eura tog rasterećenja nastalo je u prošloj godini – izjavio je Primorac.

S obzirom da smo trenutno u vremenu lokalnih izbora ministar je dio govora posvetio i njima rekavši da Vlada 'može napraviti izvrsnu stvar' i stvoriti konkurenciju u javnom sektoru jer se javni sektor uvijek percipira kao trom i spor ali ako postoji 556 jedinica lokalne i regionalne samouprave to je odlično za konkurenciju, ali ona je moguća samo ako se stvori veća autonomija. Upravo zato je posljednji krug poreznih izmjena dio tereta prebacio upravo na lokalnu samoupravu kako bi se vidjelo 'tko je sposoban i tko se može baviti tim poslom'.

Pobjeda nad inflacijom

Govoreći na konferenciji 'Održivi porezni sustav: politika, praksa i perspektive', Primorac se dotaknuo prognoza EK vezanih za hrvatski gospodarski rast i inflaciju. Naime, Komisija je u ponedjeljak objavila da nakon rasta od 3,9 posto u 2024. godini, za hrvatsko gospodarstvo ove godine očekuje rast od 3,2 posto, dok bi inflacija, nakon prošlogodišnjih četiri posto, trebala usporiti na 3,4 posto ove godine, a sljedeće na dva posto, uglavnom zbog smanjenja inflacije cijena hrane i usluga.

Primorac je istaknuo kako je prognoza EK pokazala upravo ono što je i bio cilj Vlade RH, a to je da se u idućem razdoblju osigura višestruko veća stopu rasta gospodarstva RH u odnosu na prosjek EU i eurozone. Naglasio je će taj rast za ovu i sljedeću godinu biti tri puta veći od prosjeka EU.

- Upravo to je nešto što pridonosi i standardu građana, ali i poboljšanju poduzetničke klime, rastu gospodarstva. Što se tiče inflacijskih pritisaka tu, isto tako sukladno našim očekivanjima, dolazi do smanjenja očekivane stope inflacije, a to je također dobro - izjavio je Primorac, dodavši da se nada da će se trend usporavanja inflacije nastaviti.

Upitan možemo li reći da je inflacija napokon pobijeđena ako će iduće godine iznositi dva posto, ministar je odgovorio potvrdno.

- Mislim da da, s obzirom da je stopa inflacije od oko dva posto prirodna stopa inflacije, to je nešto što se ne nastoji suzbijati - rekao je Primorac.

Smatra da povećanje gospodarskog rasta povećava potražnju, osobito ako je taj rast pogonjen rastom bruto investicija u fiksni kapital, kao što je to u Hrvatskoj u privatnom sektoru, snažnim investicijama u javnom sektoru, koje su usmjerene prije svega na povećanje i poboljšanje infrastrukture te obnovu poslije potresa.  S druge strane, dodao je, ako je rast gospodarstva pogonjen privatnom potrošnjom, čemu također svjedočimo u Hrvatskoj, to također potiče rast agregatne potražnje no utječe i na inflatorne pritiske.

- Smatramo da je ta kombinacija makroekonomskih pokazatelja u Hrvatskoj i stope inflacije koja se kontinuirano smanjuje i ide prema ciljnoj razini od dva posto nešto što je bilo dobro za hrvatsko gospodarstvo - zaključio je ministar.