Nedavna sugestija Hrvatske narodne banke (HNB) da je rast gotovinskih kredita stanovništvu postao zabrinjavajući nije pala na plodno tlo, pokazuju posljednji podaci. Naime, krajem lipnja iznos gotovinskih kredita koji su podigli građani dosegao je 8,7 milijardi eura što je najviše u posljednje tri godine. Kako stoji u analizi analitičara Raiffeisen banke objavljenoj u utorak, rast ove kategorije na godišnjoj razini ubrzava od veljače 2023. godine, a pozitivne godišnje stope rasta traju od srpnja 2021.
Promatrano na godišnjoj razini, u lipnju su se hrvatski građani zadužili za dodatnih 1,1 milijardu eura, odnosno 14,5 posto više. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 1,3 posto, odnosno za 113,2 milijuna eura. U odnosu na kraj 2023., gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 8,5 posto ili 676,8 milijuna eura. - Postupno ubrzanje mjesečnog rasta promatranih kredita bilježeno je u razdoblju siječanj-travanj, dok je u svibnju i lipnju zabilježeno blago usporavanje, međutim, na i dalje iznad prosječne stope rasta - ističu iz RBA.
Nešto niže kamate
Na jagmu za ‘gotovincima‘ dijelom je utjecala i činjenica da su trenutno mrvicu povoljniji nego što su bili do prije nekoliko mjeseci. Prema posljednjim podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na nove gotovinske nenamjenske kredite iznosila je u lipnju 6,07 posto, što je više za dvadesetak baznih bodova na godišnjoj razini, ali i manje za četiri bazna boda u odnosu na svibanj.
- Uzevši u obzir nastavak solidne tekuće kreditne aktivnosti sektora stanovništva, može se zaključiti da se rast kamatnih stopa uslijed pooštravanja monetarne politike Europske središnje banke zasada nije značajnije odrazio na potražnju za kreditima – ocjenjuju analitičari RBA. Prema njihovom sudu, još uvijek snažna potražnja odraz je snažnog potrošačkog optimizma u uvjetima rastućih plaća, zaposlenosti te popuštanja inflacije. - Prema anketi o kreditnoj aktivnosti banaka, jačanje potražnje za gotovinskim nenamjenskim kreditima dobrim je dijelom posljedica potrošnje na trajna dobra, međutim, dio se vjerojatno odnosi na uređenje stambenih nekretnina, kao i za tekuću potrošnju uslijed rastuće potrebe za financijskim pozajmicama s obzirom na prethodni snažan rast potrošačkih cijena. Očekujemo da će se solidna potražnja za gotovinskim kreditima nastaviti s obzirom na rastući potencijal zaduživanja u odnosu na prihode smatraju analitičari te banke.
U tom kontekstu, pitanje je hoće li u narednim mjesecima središnja banka dodatno reagirati kako bi malo ‘ohladila‘ potražnju građana za kreditima. Podsjetimo, u HNB-ovoj posljednjoj Makroprudencijalnoj dijagnostici stoji kako se znatan dio novih gotovinskih kredita može smatrati rizičnijima jer je otprilike polovina odobrena uz omjer troška otplate duga i dohotka veći od 30 posto, dok malo više od četvrtine kredita ima omjer veći i od 40 posto. Stoga bi u slučaju izbijanja neke nove ekonomske krize kod ovih kredita moglo brzo doći do otežane otplate, a time i do porasta ‘loših‘ kredita u kreditnim portfeljima banaka.
Padaju ‘minusi‘
Što se tiče ostalih oblika duga dostupnih najširim slojevima građana, dok gotovinski krediti uporno rastu, prekoračenja po transakcijskim računima (popularnije ‘minusi‘) u više-manje su konstantnom padu od kraja 2022. godine. Krajem lipnja dug po minusima iznosio je 778,8 milijuna eura, što je gotovo dva posto manje nego godinu ranije, a tri posto manje u odnosu na svibanj. Valja istaknuti kako iznos prekoračenja nije zabilježio pad samo u siječnju i veljači ove godine.
Trend porasta gotovinskih kredita manjim dijelom može se povezati i sa prelaskom s prešutnog na dopušteno prekoračenje. Podsjetimo, krajem lipnja ove godine okončan je postupak prelaska građana s prešutno prihvaćenih na dopuštene minuse, sukladno Memorandumu o razumijevanju kojeg su u srpnju 2022. potpisali Vlada RH, Hrvatska narodna banka i 13 banaka koje su u to vrijeme odobravale prešutno prihvaćena prekoračenja. HNB je nedavno objavio kako je na temelju informacija prikupljenih od banaka potpisnica Memoranduma, do 1. srpnja ove godine nešto više od milijun građana ugovorilo dopušteno prekoračenje, a što je 58 posto od ukupno 1,75 milijuna poslanih ponuda za prelazak s prešutno prihvaćenog na dopušteno prekoračenje.
Vjeko Peretić, predsjednik Uprave Pro grupe za kreditno posredovanje komentirao je kako, osim za kupnju robu široke potrošnje ili pak uređenje i dovršavanje nekretnina, dio klijenata zasigurno podiže gotovinski kredit kako bi jeftinije zatvorili prekoračenje po tekućem računu. - Naime, u tijeku je u bankama prebacivanje prešutnog prekoračenja u povoljnije i bolje regulirano dopušteno prekoračenje po tekućem računu, pri čemu se dijelu građana zbog promjena kreditne sposobnosti ono neće moći odobriti. Iako postoji zakonska mogućnost otplate duga na 12 rata, onima s ‘ugašenih‘, primjerice, 4000 eura minusa, nova mjesečna rata od 330 eura uz postojeće troškove i kredite često je kap koja prelijeva čašu. Tada je jedino rješenje gotovinski kredit kojim se konsolidiraju dugovi na dulji rok otplate - poručuje Peretić.