Agencije za nekretnine, hoteli, investicijske tvrtke, velike banke, mali tehnološki startupovi... samo su dio domaćih kompanija koje su u proteklih godinu i pol dana izdali obveznice. Iako nude značajno viši prinos nego što je to slučaj kod narodnih obveznica i trezorskih zapisa za kojima jagma građana ne slabi, financijski stručnjaci tvrde kako sadašnji i budući ulagači u takvu vrstu vrijednosnica moraju znati da će zbog nelikvidnog tržišta korporativnih obveznica morati držati te papire sve do dospijeća.
Prema podacima Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD), tijekom 2023. i dosadašnjeg dijela ove godine, na prikupljanje kapitala putem izdavanja obveznica odlučilo se ukupno 20 kompanija koje su izdale 25 tranši obveznica. Od toga je 12 tvrtki izdalo obveznice u prošloj, a osam u ovoj godini. Posljednja koja je to učinila je tvrtka Živa voda nekretnine koja se bavi trgovanjem nekretninama. Nastala je krajem 2019. podjelom tvrtke Živa voda koja proizvodi vodu Aquaviva, u vlasništvu bivšeg nogometaša Darija Šimića. Vrijednost izdanja uvrštenog 7. lipnja u depozitorij iznosi milijun eura.
Osim ove tvrtke, ove godine uvrštene su i obveznice tvrtki Poslovna ulaganja, Agram leasing, Escont Partners, Interkapital, Marila Lučko, Druga Fundacija SPV i Argumentum. Što se tiče uvjeta koje nude ulagačima, obveznica Živa voda nekretnina dospijeva 2039. godine, a godišnje donosi 9,99 posto kamate. Još bolji prinos od 10,99 posto nudi izdanje Poslovnih ulaganja koje dospijeva 2029. godine. Najviši prinos od 12 posto u skupini ovogodišnjih izdavatelja donosi obveznica Druge Fundacije SPV o čemu je Lider početkom godine već pisao. Zanimljivo je i jednogodišnje izdanje Escont Partnersa koje donosi 5,5 posto godišnje, dok dvogodišnje izdanje donosi sedam posto godišnje. Najnižu kamatu od 4,5 posto nudi četverogodišnja obveznica Agram leasinga.
Međutim, većinom se radi izdanjima s privatnim plasmanom, koje nisu ponuđene većem broju ulagača iz redova fizičkih osoba. Iznimka je jedino obveznica Escont Partnersa. Na prošlotjednom prvom Liderovom Financijsko-investicijskom forumu predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić izjavila je kako mnoge domaće male i srednje kompanije zanemaruju činjenicu da se na tržištu kapitala mogu izdati i obveznice, a ne samo izaći na burzu i početnoj ponudi dionica.
– Nažalost, kompanije još nisu u dovoljnoj mjeri prepoznale financiranje putem obveznica kao vrlo korisnu alternativu zaduženju putem banaka. Svaka kompanija koja je potencijalni klijent banke za kredit, ujedno je i kandidat za financiranjem putem obveznica. Obzirom na povoljni porezni tretman na prihod od kamata, investitori su vrlo zainteresirani za ovaj vid ulaganja, što možemo vidjeti po značajnom broju obveznica s tzv. privatnim plasmanom, odnosno onih koje nisu ponuđene široj javnosti. Dosta je zanimljiv primjer izdanja korporativne obveznice hotela Esplanade izdane prošle godine, koju je upisao manji broj privatnih investitora – kaže Gažić.
Idemo u dobrom smjeru
S druge strane, Niko Maričić, fond menadžer InterCapita Asset Managementa, pojašnjava kako je aktivnost hrvatskih kompanija na obvezničkom tržištu vrlo slaba iz razloga što se radi o tržištu koje je poprilično nelikvidno i nailazi na mali broj ulagatelja koji su zainteresiranu za takvu vrstu financijskog instrumenta.
– Izdavatelji su uglavnom banke ili velike održive kompanije koje svojom profitabilnošću mogu garantirati isplatu kupona i glavnice. Izdavanje korporativnih obveznica ima prednosti za izdavatelja poput veće fleksibilnosti u određivanju uvjeta izdanja, a tu ponajprije mislim na ročnost, brzinu ugovaranja i strukturiranja takvog posla te mogućnost otplatu glavnice na dospijeću (tzv. Bullet repayment) što kompanijama oslobađa veliki dio likvidnosti koji u usporedbi s standardnom otplatom bankarskog kredita koji amortizira glavnicu pri svakom anuitetu – kaže Maričić.
Plasmanom narodne obveznice te tri tranše trezorskih zapisa široj javnosti ulaganje u dužničke vrijednosti više nije ‘nuklearna znanost‘. Kada je u pitanju država kao izdavatelj, ipak se radi o nižem riziku u odnosu na korporativne izdavatelje, naglašava Ivana Gažić.
– Svakako je potrebno više informirati ulagatelje o rizicima takvog ulaganja. Tako je za korporativnu obveznicu potrebno izraditi Prospekt koji odobrava Hanfa, dok je u slučaju državne obveznice dovoljan informativni memorandum. Međutim, veći rizik uobičajeno je vezan uz viši prinos, a razvijeno tržište ove vrste vrijednosnih papira u interesu je cjelokupne ekonomije jer širi lepezu mogućnosti financiranja za kompanije koje žele rasti – tvrdi Gažić.
Prema njezinim riječima, tržište korporativnih obveznica slabije je razvijeno u zemljama srednje i istočne Europe u odnosu na zapadna tržišta, a svakako doprinose fleksibilnosti kompanija, osobito u periodu kriza, kada su banke sklone smanjiti kreditiranje.
– Iz tog razloga OECD u svojem izvještaju o stanju tržišta iz 2021. snažno ističe potrebu da se upravo ovo tržište dalje razvija i podupire od strane države. Na Zagrebačkoj burzi moguće je obveznice uvrstiti i na naše Progress tržište, bez prospekta, što je jedna kompanija već iskoristila. Ono što svakako Hrvatskoj nedostaje jest agencija za izdavanje kreditnih ocjena koje bi bile opće prihvaćene od strane investitora, ali izdane pod povoljnijim uvjetima nego što je to slučaj s npr. S&P ili Moody‘s rating agencijama – smatra Gažić.
Što se tiče edukacije, Maričić smatra da idemo u dobrom smjeru. – Investitori su osvijestili da postoje i alternativne vrste ulaganja osim oročene štednje i nekretnina. Smatram da bi to moglo otvoriti prostor za nova izdanja, pa tako i korporativna. Valja napomenuti kako takva izdanja trebaju biti dobro kolateralizirana i osigurana te nuditi premiju u odnosu na državna izdanja. Što se ročnosti tiče, smatram kako građanstvu odgovaraju kraći rokovi dospijeća zbog konzervativnosti i predvidljivosti. Investitori u ove vrijednosnice moraju biti svjesni kako će kupnjom takvog instrumenta morati biti investirani do dospijeća jer se radi o neaktivnom/nelikvidnom tržištu – naglašava Maričić.
Izdanja narodnog duga pokazala su da obilja kapitala kod građana, koji čeka da bude aktiviran, svakako ima.