Financije
StoryEditor

Utočište investitora od inflacije - ni bitcoin ni zlato ni srebro nego futuresi burzovnih roba

17. Svibanj 2022.
foto Getty Images/istockphoto
  • Indija zabranila izvoz pšenice baš kada se svijet ponadao da bi mogla dijelom supstituirati ukrajinski izvoz
  • Bitcoin nije hedge protiv inflacije, ali izgleda da to nije ni zlato ili srebro
  • Dominira strah tržišta od slabe potražnje Kine
  • Sve ono što je globalizacija stvarala proteklih desetljeća polako se počinje urušavati

Globalna tržišta nikada ne spavaju, nikad nema mira, uvijek se nešto događa. Ponekad je to dobro i poželjno, ali u trenutnim okolnostima mislim da se nitko ne bi bunio da makar jedan tjedan prođe bez ikakvih novih eksternih faktora koji će utjecati na tržište. Ponajviše je to zbog toga što gotovo sve što se trenutačno događa na globalnoj razini, od geopolitike preko makroekonomije do samih fundamenata pojedine grupe roba ima uglavnom bullish sentiment čime se samo povećava neizvjesnost.

U takvom ozračju teško je budućnost promatrati ružičastom, a što je osnovni preduvjet bilo kakvog novog gospodarskog zamaha. Geopolitika i monetarna politika su trenutačno glavni faktori koji utječu na tržišta, a polako se primičemo periodu kada će i vremenske (ne)prilike imati sve značajniju ulogu za proizvodnju i urod žitarica/uljarica sjeverne hemisfere. Rat je i dalje tu, a kako se čini, teško da će ubrzo prestati. Štoviše, raste strah da će se još i proširiti na Finsku/Švedsku nakon njihove odluke o pristupanju NATO savezu. Rusija je najavila da neće biti pasivni promatrač pa što god to značilo. Paralelno, zaustavili su isporuke struje prema Finskoj. Opskrbe plinom prema Europi su pod upitnikom, premda osobno mislim da se trenutačno vremenski nalazimo u periodu koji nije povoljan za rusko ucjenjivanje Europe plinom. Međutim za nekoliko mjeseci, dolaskom jeseni/zime situacija se opet mijenja.

Kako u ovoj globalnoj geopolitičkoj partiji šaha stoji Europa, najbolje pokazuje izjava CEO-a njemačke Commerzbanke, Manfreda Knofa koji je upozorio da će Njemačka biti pogođena valom bankrota kao posljedica sankcija Rusiji, a ponajviše zbog ovisnosti o ruskim energentima. Po njemu, opskrba energijom u Njemačkoj je pod upitnikom, pojedini lanci opskrbe već su prekinuti, a visoka inflacija je realnost. Također procjenjuje da već trećina vanjske trgovine osjeća posljedice rastućih cijena burzovnih roba, inflacije i uskih grla u lancima opskrbe.

Visok indeks straha

Sve ono što je globalizacija stvarala proteklih desetljeća polako se počinje urušavati. Lanci opskrbe danas su vrlo upitni, a to je osnovni preduvjet za globalizaciju. Ako ne upravljate lancem dobave, onda čime upravljate? Povrh toga, očito je da nas interes spaja samo u dobrim vremenima, ali kada zagusti onda svatko gleda sebe i za sebe. Tako je sve više primjera protekcionizma pojedinih zemalja nad pojedinom strateškom sirovinom, povrh same činjenice da je pod sankcijama izvoz/uvoz dijela roba iz/u Rusiju, a od prije i nafta iz Iraka.

I prije početka rata imali smo velike izvozne poreze na žitarice i uljarice u Rusiji i Argentini. Onda je s početkom godine i/ili rata, Indonezija uvela ograničenje na izvoz prvo ugljena, a zatim i palminog ulja. Srbija je uvela izvozna ograničenja na izvoz ulja, brašna, pšenice i kukuruza. Mađarska je pokušala uvesti izvoznu zabranu, ali je zbog pritisaka taj pokušaj privremeno obustavljen. Sada je i Indija zabranila izvoz pšenice, baš u trenutku kada se svijet ponadao da bi Indija mogla dijelom supstituirati ukrajinski izvoz. Vrlo je izvjesno da će za sličnom mjerom u skoroj budućnosti posegnuti još neke zemlje. Što ako Kina, kao velika sirovinska baza napravi nešto slično? Ili je možda ovaj strogi lockdown i posljedično usporavanje svih otprema iz Kine zapravo to, samo drugačije upakirano?

Index volatilnosti burze (VIX) ili često nazovan indeksom straha, ponovno je iznad 30, zbog čega je između ostalog i pritisak na rast dolara, a posljedično na tržište kapitala i tržište kriptovaluta (ili bolje rečeno kriptoimovine). Dolar je u jednom trenutku dosegao razinu od 1,0378 u odnosu na euro. Zadnji put je dolar bio toliko jak u studenom 2002. Inflacija u SAD-u 8,3 posto! Obzirom na najave američkog FED-a o daljnjem podizanju kamatnih stopa (tržište očekuje do kraja godine rast kamate još 2 puta po 0,5 postotna boda), ako ESB ne ubrza rast kamatnih stopa planiran za ovu i sljedeću godinu, euro će platiti danak. U takvim okolnostima, pitanje postizanja pariteta EUR/USD nije da ili ne, već kada! Kada smo već kod inflacije, onda možemo sada reći da se pokazalo da bitcoin nije hedge protiv inflacije, ali izgleda da to nije ni zlato ili srebro. Ili je inflacija previsoka ili su zlato/srebro pre jeftini. Ono što se pokazuje da su futuresi burzovnih roba – agri/metali/energija zaista zadržali svoj trend i pokazali se kao utočište investitora od inflacije.

Futuresi nafte na razini proteklog tjedna premda je cijena u jednom trenutku protekli tjedan pala, do danas se sve vratilo na početne točke. Dominira strah tržišta od slabe potražnje Kine, ali i zabrinutost vezana uz opskrbu. Ekonomski podaci u Kini su razočaravajući, što nije iznenađenje kada je ograničenje zbog korone prisutno na svakom koraku. Europa još nije donijela konačnu odluku po pitanju embarga na rusku naftu. Prema podacima OPEC-a proizvodnja u travnju je rasla za 153 tisuće barela dnevno, što je bitno manje od maksimalno dogovorenih 254 tisuće barela dnevno.

Pšenica je tema tjedna

Cijene plina konsolidirale su se na ovoj razini oko 100 €/MWh, oko koje pleše zadnjih nekoliko tjedana. Čekale su se smjernice iz Europe oko operativne procedure kako europski kupci mogu kupovati ruski plin bez da krše sankcije. Na kraju je dopušteno plaćanje u rubljima. Pored toga, ruski plin više ne ulazi u Ukrajinu preko čvora Sokhranivke zbog više sile i činjenice da Ukrajinci više ne nadziru taj čvor i stanicu. S druge strane, Poljska je zabranila Rusiji transport plina kroz poljski dio plinovoda Yamal-Europa. Rekao bih da je ovo samo početak onoga što nas čeka na jesen/zimu.

U agri svijetu (možda i šire), pšenica je tema tjedna te je sav fokus usmjeren na nju. Sve se dodatno zakompliciralo tijekom vikenda kada je Indija odlučila zabraniti izvoz tj. uvesti izvozne restrikcije na izvoz zbog nepovoljne klimatske situacije u zemlji, ali i s ciljem zaštite domaćeg tržišta od inflacije. Ove sezone Indija je izvezla 10 milijuna tona pšenice i tržište je u Indiji vidjelo dijelom supstitut za crnomorsku pšenicu, ali izgleda da od toga neće biti ništa. Kada se na to nadoveže smanjeni potencijal proizvodnje u Francuskoj zbog sušnog i toplog vremena, onda cijene mogu ići samo u jednom smjeru. Stanje usjeva u Francuskoj je sniženo za sve jesenske kulture zbog nedostatka kiše (35 posto uroda pogođeno sušom), dok je sjetva kukuruza procijenjena na 92 posto.

Treba imati na umu da prema povijesnim podacima znamo da u Francuskoj veću štetu za urod ima period s previše kiše. Ipak već sada možemo kalkulirati s manjim prinosom i do 10 posto ukoliko se nešto značajno ne promjeni vrlo brzo. Osim nepovoljnog vremena u zapadnoj Europi i u SAD-u je loše. U južnim zemljama sušno (zbog čega je stanje usjeva jako loše), a u sjevernim hladno i mokro, uz opasnost od mraza zbog čega značajno kasni sjetva soje i kukuruza. Brazil i Argentina također ne stoje baš sjajno. Za sada stanje usjeva jedino dobro izgleda u istočnoj/središnjoj Europi i Rusiji.

Zanimljiva vijest iz Argentine, gdje je odobrena sjetva prve GMO pšenice. Možda je to početak novog trenda u Južnoj Americi? Kukuruz i soja su tamo dominantno GMO. U nama susjednoj Italiji pak sve veća zabrinutost oko širenja svinjske kuge. Bilo kakvi poremećaji u potrošnji Italije imaju direktnu implikaciju na fizičke cijene žitarica u Hrvatskoj. Rast cijene pšenice za sobom je povukao i kukuruz i soju. Kompleks ulja ionako je pod pritiskom zbog rata i cijene nafte. Jedino je cijena sačme pala na burzi. Jedini faktor osim prestanka rata ili recesije koji u ovom trenutku može utjecati na pad cijene je pad potražnje, posebno Kine. Trenutno, kukuruz izgleda podcijenjen u odnosu na cijenu pšenice i to je trenutačno najveća anomalija na tržištu.

Izvoz iz Ukrajine vrlo limitiran

Inače, prošli tjedan je obilježio USDA izvještaj u kojem su po prvi puta procijenjeni urodi za novu sezonu. Globalni urod pšenice procijenjen je na 775 milijuna tona (vs 779 milijuna tona stari rod), kukuruza na 1,181 milijuna tona (vs 1.215 milijuna tona stari rod) te soje na 395 milijuna tona (vs 349 milijuna tona stari rod). Globalne zalihe pšenice na kraju sezone 22/23 procijenjene su na 267 milijuna tona (vs 280 milijuna na kraju sezone 21/22), kukuruza na 305 milijuna tona (vs 309 milijuna tona na kraju sezone 21/22) te soje na  99,6 milijuna tona (vs 85 milijuna tona na kraju 21/22). Ono što je još zanimljivo za izdvojiti je odnos zaliha i potrošnje. Tako je on kod pšenice (33,9 posto) pao na najnižu razinu još od sezone 06/07, kod kukuruza je on na razini ove godine (25,8 posto), a kod soje je porastao na 26,4 posto.

Procjene su i za rast proizvodnje šećera za sezonu 22/23 za pet posto u odnosu na 21/22. S druge strane procjenjuje se da će i potrošnja rasti, ali samo za jedan posto.

Zaključno s 8. svibnja, EU je izvezla 22,7 milijuna tona pšenice (vs 23,47 milijuna tona prošle sezone za isto razdoblje), 6,69 milijuna tona ječma (vs 6,87 milijuna tona prošle sezone za isto razdoblje), uvezla 13,88 milijuna tona kukuruza (vs 13,25 milijuna tona prošle sezone za isto razdoblje) te 4,55 milijuna tona uljane repice (vs 5,73 milijuna tona prošle sezone za isto razdoblje). Izvoz iz Ukrajine je vrlo limitiran, jer su moguće samo kamionske i željezničke otpreme. Zbog rekordnog roda prošle godine i naglo usporenog izvoza, procjenjuje se da će i do 20 milijuna tona žitarica ostati na zalihama u silosima diljem zemlje. Zbog toga će doći u pitanje skladišni kapacitet za prijem robe novog roda unatoče tome što će urod biti značajno manji.

29. rujan 2022 15:57