Financije
StoryEditor

Uz narodne obveznice, i novčani fondovi sve više konkuriraju štednji u bankama

27. Svibanj 2024.
foto Getty Images/istockphoto

Novčani fondovi, nekad vrlo popularni oblik investicijskih fondova u kojima je 2007. bilo pohranjeno 550 milijuna eura, sve se više vraćaju ‘u modu‘. Dokazuje to statistika rasta njihove imovine, ali i činjenica da ih se i sve više osniva. Na nedavnoj sjednici Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), odobrenje za osnivanje dobila su još dva novčana fonda: Erste Money Market USD koji će biti izložen američkom tržištu instrumenata novca te Raiffeisen Money Market.

U hrvatskoj fondovskoj industriji nije uobičajeno da se novčani fond izloži američkom tržištu, no u Erste Aseet Managementu (EAM) pojašnjavaju kako imaju dobar razlog za to. Tomislav Kolac, direktor odjela za upravljanje investicijskom imovinom u EAM-u tvrdi da će se imovina fonda Erste Money Market USD ulagati najvećim dijelom u trezorske zapise Sjedinjenih Američkih Država te dolarske depozite kod najvećih hrvatskih banaka, koje su od sistemske važnosti za euro područje.

Vrlo rijetka kombinacija

– Navedeni  tržišni instrumenti trenutačno nude kombinaciju atraktivnih prinosa uz vrlo niske rizike što čini jedinstvenu ponudu kako na tržištu u Hrvatskoj, ali i šire gledano kroz dulji vremensko razdoblje. Naime, povijesno gledano takva kombinacija je vrlo rijetka na tržištu. SAD su vodeća svjetska ekonomija s visokim kreditnim rejtingom ili kredibilitetom javnih financija, a visoka kamatna stopa na dolarske depozite čini ulaganje u novčani fond još atraktivnijim. Klijentima u Hrvatskoj, no i šire u regiji omogućili smo ovu jedinstvenu ponudu preko kanala distribucije Erste banke te vjerujemo da će ponuda pronaći put do klijenata, posebno u usporedbi s kamatnim stopama koje komercijalne banke nude na sredstva na tekućim računima ili štednju u američkom dolaru. U Hrvatskoj postoji veći broj klijenata koji ostvaruju prihode u dolarima (primjerice pomorstvo, naftni sektor kao i sve jači sektor ICT koji su prisutni globalno). Na ovaj način omogućavamo im da jednostavnim putem sudjeluju na financijskom tržištu kroz jednostavnu i povoljnu proceduru ulaska u proizvod – naglašava Kolac.

image

Tomislav Kolac, direktor odjela za upravljanje investicijskom imovinom u Erste Asset Managementu

Kad je riječ o kamatnim stopama na štednju u dolarima, informativna lista Hrvatske narodne banke kazuje da najvišu kamatu od 1,20 posto godišnje na oročavanje od 12 mjeseci nudi Partner banka. U Addiko banci, Istarskoj kreditnoj banci i OTP banci moguće je dobiti jedan posto, 0,70 posto u Podravskoj banci, a 0,65 posto u KentBanci. Erste i Banka Kovanica nude 0,3, odnosno 0,2 posto. U ostalim bankama (Agram, Croatia, J&T, Karlovačka, Privredna i Samoborska banka) moguće je dobiti od 0,10 do simboličnih 0,01 posto godišnje.

Tomislav Kolac ističe kako je Erste Money Market USD namijenjen za kratkoročno ulaganje viška sredstava te uvijek nudi trenutne prinose na novčanom tržištu.

– Vjerujemo da će i kroz nešto dulje vrijeme biti atraktivan za ulaganje. Novčani su fondovi ulaganje sukladno financijskoj regulativi, no u investicijskom smislu ne smatraju se klasičnim ulaganjem u usporedbi s ulaganjem u dugoročne vrijednosne papire (dionice ili dugoročne obveznice), stoga bi oni trebali služiti klijentima za bolje kratkoročno upravljanje vlastitim financijama – kaže Kolac.

U Raiffeisen Investu kažu kako trenutno pod upravljanjem imaju 14 fondova koji čine ponudu sveobuhvatnom u smislu obuhvaćanja svih klasa imovine, od kratkoročnih obvezničkih fondova, obvezničkih fondova preko mješovitih fondova pa do dioničkih fondova.

Osluškivanje potreba

– Uz fondove u ponudi koji su bazirani na konceptu održivog razvoja i lokalno upravljane fondove, dio fondova su napajajući fondovi glavnih fondova kojima upravlja austrijsko društvo za upravljanje, a koji se, kako klijentima u Hrvatskoj, nude i u Austriji, Italiji, Njemačkoj. Slijedom navedenog, kontinuirano pratimo i osluškujemo potrebe građana, kako postojećih tako i potencijalnih i budućih klijenata, te konstantno prilagođavamo ponudu. Pokretanje novčanog fonda upravo je rezultat osluškivanja potreba klijenata i iskorištavanja tržišnih prilika za naše klijente – navode iz Raiffeisen Investa.

Statistika Hanfe za travanj kazuje da su prošloga mjeseca negativan prosječni mjesečni prinos ponderiran imovinom imale su sve vrste UCITS fondova, osim novčanih koji su ostvarili prosječni mjesečni prinos ponderiran imovinom od 0,3 posto. Podaci portala Hrportfolio pokazuju da novčani fondovi u dosadašnjem dijelu 2024. bilježe prinos između 0,72 i 1,32 posto. Kad se prinos ostvaren u nepunih šest mjeseci usporedi s kamatnim stopama na oročene depozite u eurima koji se kreću između 0,80 i 2,75 posto, logično je da neto imovina novčanih fondova rapidno raste. Krajem travnja iznosila je 278,6 milijuna eura i nadmašila je i mješovite fondove koji upravljaju sa 155,7 milijuna eura. Za usporedbu, krajem prošle godine novčani fondovi bilježili su neto imovinu od 24,3 milijuna eura.

K tome, novčani fondovi zabilježili su u travnju uvjerljivo najveći neto priljev od svih ostalih investicijskih fondova. Naime, izdano je udjela za gotovo 77 milijuna eura, a otkupljeno je za 10,3 milijuna, pa je neto priljev iznosio 66,6 milijuna eura. Novčani fond, ali u obliku burzovno-utrživog fonda (ETF) pod nazivom 7CASH za sada jedini nudi InterCapital Asset Management (ICAM) koji u ovom trenutku nudi neto prinos (nakon naknada, ali prije brokerske) od oko 3,4 posto na godišnjoj razini. – Ovaj prinos se, naravno, može mijenjati kroz godinu kako se budu mijenjale i kamatne stopa na novčanom tržištu. Većina banaka zasad još uvijek ne nudi stope na depozite koje bi ovome konkurirale. Doduše, kao zanimljiva alternativa su se pojavile narodne obveznice koje izdaje država. Ovisno o dospijeću, te obveznice u ovom trenutku daju sličan ili nešto viši prinos, ali imaju i manju likvidnost – ističe Đivo Pulitika, fond menadžer u ICAM-u.

Najbolje je vrijeme – sada

– Dakle, dok banke ne ponude (ako ikad ponude) više stope na depozite, potražnja za novčanim fondovima i narodnim obveznicama će vjerojatno samo rasti, kako sve više ljudi postane svjesno posljedica inflacije i potrebe da svoju štednju na neki način oplode. Odluka između novčanih fondova i narodnih obveznica bi trebala (osim samog prinosa) uzeti u obzir i likvidnost. U novčane fondove možete investirati na rok koji želite i izaći bilo koji dan. Državne obveznice imaju dospijeće (nakon isplate morate smisliti što dalje s novcem) i nije vam zajamčena likvidnost. Odnosno, ako vam novac zatreba ranije, može biti teško naći kupca ili ćete morati pristati na nižu cijenu. Što se tiče rizika, razlika nije značajna. Narodne obveznice očito nose rizik samo Hrvatske, dok novčani fond (na primjeru našeg 7CASH) ulaže i u obveznice drugih zemalja eurozone s visokim kreditnim rejtingom (npr. Francuska) te depozite u stabilnim bankama – kaže Pulitika.

image

Đivo Pulitika, fond manedžer u InterCapital Asset Managementu

foto Rene Karaman

Prema njegovim riječima, budući prinosi na novčane fondove (te nova izdanja narodnih obveznica) bit će prvenstveno posljedica ponašanja središnjih banaka.

– U nekom trenutku (možda već i do kraja ove godine) će Europska središnja banka vjerojatno djelomično smanjiti stope, što će spustiti i prinose na ovakve oblike ulaganja. Drugim riječima, najbolje vrijeme za ulaganje u novčane fondove i obveznice, unazad više od desetljeća, najvjerojatnije je sada – smatra Pulitika. U Raiffeisen Investu kažu kako u uvjetima visokih kamatnih stopa u kojima se sada nalazimo, potencijal novčanih fondova je velik.

– U pola godine od pokretanja, udio novčanih fondova je dosegao 10 posto ukupne imovine UCITS fondova. Očekujemo da će u narednom periodu udio imovine u novčanim fondovima dodatno rasti. Niska volatilnosti cijene udjela, visoka likvidnost uloženih sredstava, dostupnost bez ulaznih i izlaznih naknada, te trenutno atraktivan prinos novčanog tržišta značajke su ove vrste fondova. Investiranje podrazumijeva izlaganje različitim klasama imovine što je moguće kroz kombinaciju različitih vrsta fondova  i stvaranje portfelja čija je bitna sastavnica, ali ne i jedina, svakako i novčani fond – kažu u Raiffeisen Investu.

Popularnost novčanih fondova raste i na globalnoj razini.  Prema podacima Europske udruge društava za upravljanje imovinom i investicijskim fondovima (EFAMA) za prosinac prošle godine, europski ulagatelji trenutno u novčanim fondovima drže više od 1,70 bilijuna eura što čini više od 13 posto ukupne imovine na razini Europe, naglašava Tomislav Kolac.

11. lipanj 2024 21:35