Venture capital fondove zanimaju tvrtke koje donose vreće novca

Pametna proizvodnja danas je nužnost, a mogućnosti financiranja takve transformacije ne nedostaje, moglo se čuti na panelu 'Kako privući kapital u pametnu proizvodnju' održanom u sklopu Investicijske konferencije tjednika Lider. Takva vrsta proizvodnje već je niz godina implementirana u tvrtki Altpro, proizvođaču željezničke signalne opreme.

Radi se o uskoj niši kojom se uz Altpro u svijetu bavi još svega nekoliko kompanija, redom velikih multinacionalki, kazao je Petar Milas, član Uprave i direktor zajedničkih poslova. Altpro se time počeo baviti još početkom 90-ih godina, a u to vrijeme morao se boriti s percepcijom Hrvatske kao neindustrijske zemlje.

– Kad smo se predstavljali na sajmovima, nerijetko su nas pitali ' vi u Hrvatskoj proizvodite tako nešto' – istaknuo je Milas.

Od 2011. godine Altpro je proveo tri velika investicijska ciklusa, a uz infrastrukturu, najviše ulaganja otišlo je u istraživanje i razvoj. Po pitanju financiranja Altpro je relativno konzervativan i uglavnom je ulaganja u infrastrukturu financirao sredstvima Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i HAMAG-BICRO-a.

Petar Milas

– Razvoj financiramo samo i uz pomoć EU fondova. Tko se bavi proizvodnjom, posljednjih godina se stvarno nije mogao žaliti da nije bilo dostupnih europskih fondova – kazao je Milas.

Hrvatska kao perjanica

Velik potencijal financiranja pametne proizvodnje leži u fondovima rizičnog kapitala, posebno venture capital fondovima gdje je Hrvatska perjanica u pogledu financiranja startupa u ranoj fazi na području jugoistočne Europe, izjavio je Stevica Kuharski, partner u društvu Fil Rouge Capital. Međutim, doći do kapitala VC fondova nije jednostavno.

– Godišnje dobijemo do 1500 prijava, od startupa u ranoj fazi do razvijenijih kompanija. Ono što nas zanima je rast prihoda od 20 do 30 posto, i to na mjesečnoj bazi. Fokusiramo se na timove i uprave koji mogu ostvariti toliki rast. Primjerice, ne želimo da tvrtka u koju smo uložili ima dobit jer to znači da ne šire poslovanje dovoljno brzo – kazao je Kuharski.

Stevica Kuharski

Zadatak je fonda prepoznati prilike koje će u budućnosti postati temeljna infrastruktura.

– Telekom kompanije su početkom 90-ih ulagačima donosile vreće novca, a sada su postale infrastruktura i godišnje ostvaruju rast oko jedan posto – pojasnio je Kuharski.

Pametne tvornice, ali i hoteli

Današnji svijet odlikuju vrlo brze tehnološke promjene, poput umjetne inteligencije. Nedeljko Štefanić, profesor na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, naglasio je kako je obrazovanje izuzetno važno u priči u prilagodbi tehnološkim promjenama.

– Još prije nekoliko godina usmjeravao sam studente prema inovacijama. Posao je profesora da koriste najnovije tehnologije. Pametna proizvodnja znači i pametne tvornice, pametne ustanove i pametne hotele – kazao je Štefanić.

U transformaciji na pametnu proizvodnju važan je dio osigurati prihode, a rješenje su inovacije, dodao je Štefanić.

Nedjeljko Štefanić