Prvi nalet optimizma na američkim dioničkim tržištima nakon uvjerljive pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 5. studenoga polako gubi na snazi. Od izbora do ovoga četvrtka indeks S&P 500 ojačao je više od četiri posto, a u ponedjeljak je probio i granicu od 6000 bodova. Novi rekord postavio je Dow Jones koji se u ponedjeljak zaustavio iznad 44 tisuće bodova. Kad rastu dionice, raste i bitcoin. Najpoznatija kriptovaluta 13. studenoga dosegnula je 90.562 dolara što znači da je Trumpova pobjeda rezultirala skokom vrijednosti od 34 posto. No, prvi hladan tuš za hlađenje poslijeizborne investitorske euforije donio je komentar šefa američke središnje banke Jeromea Powella, inače čovjeka koji novoizabranom predsjedniku nije po ukusu.
Powell je u četvrtak izjavio kako je američko gospodarstvo još uvijek u dovoljno dobrom stanju, pa sa dodatnim smanjenjem ključne kamatne stope ne treba žuriti. Na Powellovu izjavu odmah su krajem tjedna negativno reagirali burzovni indeksi te je Dow Jones u četvrtak izgubio 200 bodova, a u petak po otvaranju trgovanja dodatnih 150 bodova. Ipak, ono što zanima investitore jest u kojem će pravcu dugoročnije krenuti burze, imajući u vidu Trumpove najave iz predizborne kampanje? Ako uistinu uvede carine od 60 posto na uvoznu kinesku robu, dok će ostali uvoz (pa i europski) oporezivati sa 20 posto, za očekivati je kinesku i europsku odmazdu. Kako u uvjetima nove epizode globalnog trgovinskog rata razmatrati ulaganja u dionice?
Što će biti s gospodarstvom?
Razmišljanja na tu temu za Lider su pružili financijski stručnjaci Zagrebačke banke, ZB Investa, Raiffeisen banke i odjela tržišta OTP banke. Ukoliko se ostvare Trumpova obećanja o carinama, to bi moglo imati značajan učinak na globalnu ekonomiju, uključujući EU kao jednu od kolateralnih žrtava, smatraju stručnjaci OTP-a.
– U konkretnom slučaju, to će rezultirati padom izvoza iz EU u SAD, što bi negativno utjecalo na gospodarstva europskih zemalja tj. poslovanje i profitabilnost prije svega izvozno orijentiranih kompanija, s Njemačkom na čelu čije je gospodarstvo indikator ekonomskog stanja u cijeloj EU. S druge strane, Kina bi se mogla još značajnije orijentirati prema EU sa svojim ‘jeftinim‘ robnim viškovima, što bi moglo dodatno pritiskati ionako krhko gospodarstvo EU te u krajnjoj liniji značajno povećati rizik od recesije – smatraju analitičari te banke.
U Zagrebačkoj banci i ZB Investu naglašavaju kako je teško očekivati da će se carine uvesti u punom iznosu kao što je Trump obećavao u samoj kampanji, iz mnogih pravnih, ali prije svega pragmatičnih razloga.
– Prisjetimo se da su obećanja carina bila velika i u prvom Trumpovom mandatu, ali je konačni rezultat bio manji rast carina i to samo na jedan dio uvoza iz Kine ili Europe – podsjećaju iz Zabe. Bez obzira na to, očekivao se blagi oporavak rasta BDP-a u sljedećoj godini u eurozoni, no ovakav razvoj događaja (potencijalno uvođenje carina) samo će otežati i usporiti taj oporavak, dodaju Zabini analitičari.
– Recesija nije osnovni scenarij u ovakvom okruženju, prije svega jer se očekuje snažna fiskalna ekspanzija i u konačnici jači rast BDP-a u SAD-u (očekivalo se usporavanje), u Kini se pak vlasti trude raznim stimulansima zadržati gospodarski rast, proizvodnju, ali i potražnju. Živimo u svijetu u kojem kamatne stope padaju, a očekuje se i pad cijena nafte u sljedećim godinama. Stoga ni utjecaj na inflaciju ne bi trebao biti velik za europodručje zbog rasta carina u SAD (jeftiniji uvoz iz Kine, niže cijene energenata i slabiji rast ekonomske aktivnosti i domaće potražnje u samoj Europi djeluju u suprotnom smjeru). To ostavlja prostor za daljnji pad kamatnih stopa u Europi – mišljenja su u Zabi.
Osim toga, profitabilnost kompanija u Europi ne bi trebala opet biti tako snažno ugrožena ukoliko s jedne strane imaju pad troškova (kamatna stopa, energenti,…) bez obzira na carine ili moguće prepreke za izvoz u SAD. Analitičari Raiffeisen banke smatraju da o obuhvatu i visini carina na uvoz robe iz Europe će se vjerojatno tek raspravljati.
– No možemo reći da je pozicija Europe sada slabija nego u vrijeme prethodnog Trumpova mandata zbog veće geopolitičke i gospodarske ovisnosti Europe o SAD-u – ističu u RBA. Kako dodaju, teže bi bile pogođene izvozno orijentirane zemlje kao npr. Njemačka, Austrija i Italija.
– Dodatni rizik predstavlja uvođenje visokih najavljenih carina Kini, kao važnom izvoznom tržištu europskih kompanija. Ipak, jačanje američkog dolara u odnosu na euro donekle bi trebalo ublažiti taj nepovoljni utjecaj. Dakle, politika D. Trumpa bi trebala rezultirati nešto slabijim rastom europskog gospodarstva, ali klizanje u recesiju zasad ne očekujemo – ocjenjuju u RBA.
Američke dionice - kupiti ili zaobići?
Eksplozivni rast cijena američkih dionica u posljednjih desetak dana rezultat je očekivanja da će se obistiniti Trumpova obećanja o deregulaciji i smanjenju poreznog opterećenja. No, ući u dionice kompanija iz SAD-a, posebno onih u tehnološkom sektoru, pri sadašnjim je cjenovnim razinama svojevrsni rizik. Naime, ‘Trumpov uspon‘ samo je dodatno poskupio već ionako (pre) skupe američke dionice.
U OTP-u kažu kako bi obećane porezne reforme i smanjenje regulacije mogle povećati profitabilnost kompanija, posebno u sektorima poput financija, energetike i industrije, što bi poduprlo rast cijena dionica u kratkom roku.
– Ipak, visoke trenutne valuacije znače da su navedena očekivanja već u velikoj mjeri ugrađena u cijene, što ostavlja malo prostora za daljnji rast bez stvarnog poboljšanja u korporativnim prihodima – smatraju u OTP-u.
U Zabi malo drugačije gledaju na pitanje skupih dionica. Po njihovom sudu, iako su valuacije američkih dionica visoke, za očekivati je (zbog smanjenja poreza kupovna moć potrošača bit će veća) dodatno povećanje rasta BDP-a u Americi u narednom periodu.
– Ovo povećanje kupovne moći u prvim godinama tj. kvartalima Trumpovog predsjedanja utjecat će pozitivno na prihode američkih kompanija. Međutim, sagledavajući cjelokupnu makroekonomsku politiku koja se namjerava provoditi u narednom periodu, razvidno je i da će pojedini sektori biti dobitnici, a neki gubitnici u takvom ekonomskom okruženju – tvrde u Zabi.
Tko dobiva, a tko gubi?
Kad netko spomene dionicu koja je najviše profitirala od Trumpove pobjede, dobrom dijelu javnosti na pamet odmah padne Tesla. Njezin prvi čovjek Elon Musk nagrađen je mjestom u administraciji zbog svog sudjelovanja na predizbornim skupovima republikanskog kandidata, a i donirao je stotinjak milijuna dolara. Početak ‘jednog divnog prijateljstva‘ Trumpa i Muska prepoznali su i investitori, pa je Teslina dionica od 5. studenoga skočila više od 28 posto. Ipak, popis dobitnika nešto je duži. Kao dobitnike u Zabi izdvajaju sektor ‘klasične energije‘ (nafta, plin…), sektor industrije, sektor sirovina, kao i sektor automobilske industrije.
– Za očekivati je također određeno ubrzanje inflacije u narednim godinama, što će uzrokovati averziju FED-a prema dodatnom spuštanju kamatnih stopa, a vrlo je izgledno i povećanje kamatnih stopa tijekom sredine predsjedničkog mandata, kada će biti teško izbjeći inflatorni pritisak. To bi u konačnici moglo biti pozitivno za financijski sektor – smatraju u Zabi.
Uz sektore poput financija, energetike i industrije, od Trumpovog mandata potencijalni dobitnici mogle bi biti i kompanije koje posluju isključivo unutar SAD-a jer će biti manje izložene rizicima trgovinskog rata, smatraju analitičari OTP banke. U RBA ocjenjuju da bi posebno trebale profitirati manje kompanije koje su većim dijelom porezni obveznici u SAD-u, pa bi stoga posebno dobru izvedbu trebao imati indeks Russell 2000, koji je dosad zaostajao izvedbom za vodećim američkim indeksima.
– Vjerujemo da će smanjenje poreza kratkoročno prevagnuti nad vrlo visokim valuacijama američkih dionica te smo stoga optimistični oko kretanja američkih indeksa u razdoblju pred nama. Pritom očekujemo da bi rast indeksa trebao biti rezultat dobre izvedbe šireg kruga dionica, uz snažniji fokus na fundamentalno podcijenjene dionice – kažu RBA analitičari.
S druge strane, investitori bi trebalo zaobilaziti sektor obnovljivih izvora energije i u određenom dijelu tehnološki sektor kod kompanija koje su globalno dobro pozicionirane jer je za očekivati ubrzanje procesa deglobalizacije uslijed potencijalnog uvođenje tarifa na uvozne proizvode, smatraju u Zabi.
– Potrošački sektor bi isto tako mogao biti pod pritiskom uslijed uvođenja tarifa nakon što se ispuše prvobitni balon nastao uslijed manjka konkurencije na američkom tržištu i posljedičnog rasta inflacije nakon toga, što bi dovelo do smanjenja kupovne moći američkih potrošača – ocjenjuju u Zabi.
U OTP-u također u moguće gubitnike uvrštavaju tvrtke koje su visoko ovisne o globalnim lancima opskrbe jer bi mogle biti pod pritiskom zbog uvođenja carina.
– Proizvođači elektronike i automobila mogli bi biti posebno ranjivi zbog većih troškova uvoza – ocjenjuju u OTP-u.
U RBA banci nešto su manje optimistični oko europskih dionica, gdje potencijal rasta ograničavaju znatno slabiji izgledi gospodarskog rasta te najavljeno uvođenje carina, a u prilog ne idu ni slabosti kineskog gospodarstva.
– Tako da smatramo da bi američke dionice izvedbom ponovno mogle nadmašiti europske, gdje se u izraženijem nepovoljnom položaju nalazi automobilski sektor – kažu iz te banke.
Što s hrvatskim dionicama?
No, kad je riječ o ulaganju u dionice, trava nije zelenija isključivo u inozemstvu. Posebno to vrijedi u zadnje dvije godine. Mjerilo domaćih dionica CROBEX od početka 2022. godine do danas skočio je za 50 posto. Trumpova pobjeda nešto je blaže djelovala na ulagače u hrvatske dionice pobjeda - od 5. studenog CROBEX je ojačao malo manje od tri posto. U Zabi kažu kako su osjetni dobici koje je hrvatsko tržište kapitala ostvarilo u protekle dvije godine potaknuti pozitivnim ozračjem na globalnim dioničkim tržištima, ali isto tako su rezultat i domaćih aduta, kao što su izražen gospodarski rast, podizanje kreditnog rejtinga, investicije potpomognute EU fondovima, te snažan rast poslovanja pojedinih kompanija i sektora.
– Navedeni čimbenici u kratkom bi roku trebali i dalje podupirati izvedbu domaćih dionica, dok će izgledi u dužem roku ovisiti o daljnjoj gospodarskoj i monetarnoj dinamici, a značajnim dijelom i o smjeru kojim će krenuti nova američka administracija kada je riječ o trgovinskim odnosima, s obzirom na velike najave. Iako većina hrvatskih kompanija nije u značajnoj mjeri prisutna na američkom tržištu, eventualno zaoštravanje trgovinskih odnosa bi moglo negativno utjecati na financijska tržišta i globalne dobavne lance te tako posredno utjecati i na hrvatsko tržište kapitala i poslovanje domaćih kompanija – smatraju Zabini analitičari.
U OTP banci kažu kako hrvatsko tržište kapitala u posljednje vrijeme bilježi solidne prinose, no pitanje je koliko će to biti održivo u slučaju eskalacije trgovinskog rata.
– Ako globalna nesigurnost dovede do pada cijena dionica u drugim, razvijenijim tržištima, to bi moglo rezultirati povlačenjem kapitala i s tržišta poput hrvatskog, posebno od strane stranih investitora. S druge strane, hrvatsko gospodarstvo kao manje i primarno naslonjeno na EU moglo bi biti djelomično pošteđeno direktnih posljedica trgovinskog rata. No, neizravno bi osjetila posljedice kroz smanjenje potražnje i eventualnu destabilizaciju EU, što bi se moglo negativno odraziti na izvoz i turizam – ocjenjuju u OTP-u.
U prvom Trumpovom mandatu cijene američkih dionica, iskazane indeksom S&P 500, skočile se za 70 posto. Neovisno o tome hoće li ponoviti takvu izvedbu u drugom mandatu, u ‘Trumpovom svijetu‘ zasigurno neće biti dosadno.