Vodič za ulaganja: U Hrvatskoj se nikad nije nudilo više prilika

Dionice, obveznice, ETF-ovi, sirovine, alternativne strategije, privatni plasmani u dug ili kapital dostupniji su nego ikada

Nova runda državnoga duga u koji mogu uložiti i građani, rast cijena dionica unatoč ovogodišnjem kratkotrajnom globalnom potresu izazvanom Trumpovom carinskom politikom, sve veći priljev novca u investicijske fondove – tek je dio ulagačkih mogućnosti koji su u posljednjih nekoliko godina prepoznali hrvatski građani. Unatoč još nezaliječenim traumama nakon velikog pada tržišta kapitala 2008. evidentno kopni (pretjeran) oprez pri ulaganju izvan okvira oročene štednje u bankama ili kupnji nekretnine koja stoji prazna. Porast zanimanja građana za oplođivanje novca rezultat je toga što gotovo svim klasama imovine već godinama vrijednost raste.

U posljednjih pet godina, tko je uložio u dionice, investicijske fondove, ETF-ove, zlato, obveznice, kriptovalute ili nekretnine, u pravilu bi trebao biti u većem ili manjem plusu. Naravno, i u ovom dijelu priče vrag je u detalju. A to znači da je takav višegodišnji rast cijene znatno napuhao cijene pa je već notorna činjenica da su na američkome dioničkom tržištu, koje diktira trendove u ostatku burzovnoga svijeta, cijene dionica izrazito visoke. O nekretninskom balonu već je proliveno dosta tinte, a valja podsjetiti da su i cijene zlata i kriptovaluta također na razinama nikad prije viđenima u povijesti. Ne manje bitno jest i što su kamatne stope najvećih središnjih banaka danas mnogo drukčije (niže) nego što su bile prije tri ili četiri desetljeća.

Narodne obveznice kao poticaj

U skladu s time mijenjaju se i nekadašnje 'vječne istine' koje su vrijedile pri ulaganju. Jedna od njih jest teza da je mnogo mudrije uložiti u cijeli dionički indeks nego birati pojedinačne dionice. Ta je teza nastala iskustveno, na dugogodišnjoj statistici koja je pokazala da 80 posto profesionalnih menadžera investicijskih fondova ne uspijeva napraviti bolji prinos portfelja kojim upravljaju od rasta cijelog tržišta iskazanoga indeksom. Na izreci da je tržište teško pobijediti nastala je golema industrija pasivnog ulaganja, odnosno ETF-ova koji prate pojedini burzovni indeks. Najčešći izbor ETF-ova američki je indeks S&P 500, ali trenutačna cjenovna napuhanost i izražena težina tehnoloških dionica u njemu dovode u pitanje vjerojatnost da će ulaganje u indeks zajamčeno donijeti bolji uspjeh od pojedinačnih dionica.

Američko gospodarstvo, odnosno velike američke kompanije, ima jedan od najboljih dugoročnih prinosa od svih klasa koje postoje, a američki financijski sustav najveći je i najrazvijeniji na svijetu, ističe Goran Dubček, partner u društvu za upravljanje investicijskim fondovima Mathematica Capital Partners (MCP).

– Stoga se ne treba čuditi tomu da je ulagačima S&P 500 blizak. Rizik je da američka ekonomija neće u budućnosti jednako rasti i da trenutačno najveće kompanije neće takvima i ostati. Dodatni je važan faktor pri ulaganju u američke ETF-ove da se investitori tako klade i na jačanje američkog dolara. Najvažnije je da je investitor svjestan svojeg ulaganja i rizika koje ono nosi jer onda može mnogo bolje upravljati svojom imovinom – tvrdi Dubček.

Druga je nekadašnja 'istina' da bi u portfelju racionalnoga malog investitora dionice trebale zauzimati 60 posto udjela, a obveznice 40 posto. Portfelj 60/40 postao je popularan 80-ih godina prošloga stoljeća, kada su kamatne stope bile na rekordno visokim razinama, naglašava Dubček.

Goran Dubček

– Države su tada imale mnogo manje duga u odnosu na veličinu gospodarstva i prevladavalo je mišljenje kako su obveznice dobra zaštita u razdobljima loše izvedbe dioničkih tržišta. Načelno to ima smisla jer bi središnje banke trebale djelovati protuciklički. Strategija 60/40 bila je uspješna posljednjih četrdeset godina i donijela je vrlo visokih osam posto godišnjeg prinosa u SAD-u te šest posto u Njemačkoj.

Glavni je razlog stopa inflacije, koja lagano pada zbog globalizacije i tehnološkog napretka koji je omogućio niže kamatne stope. Primjerice, 80-ih godina mogli ste kupiti 30-godišnju američku obveznicu prema prinosima iznad 15 posto i imali biste gotovo najsigurniji vrijednosni papir na svijetu s 15 posto prinosa. Međutim, nakon rekordno niskih kamatnih stopa početkom 2020. i 2022. obveznice su izgubile smisao zaštite zbog vrlo niskog prinosa, zbog čega nije bilo izgledno očekivati kapitalne zarade na obveznicama jer bi to značilo još negativnije kamatne stope – objašnjava naš sugovornik.

Dubček smatra da portfelj 60/40 nema smisla u okružju kamatnih stopa od dva do tri posto, ali pozitivna je okolnost što sada investitori imaju vrlo široku paletu različitih proizvoda dostupnih i u Hrvatskoj. Dionice, obveznice, ETF-ovi, sirovine, alternativne strategije, privatni plasmani u dug ili kapital dostupniji su nego ikada, što omogućava široku diverzifikaciju portfelja po klasama i regijama – ističe.

Na pitanje kako bi danas trebao izgledati balansirani portfelj malog ulagača kaže kako portfelj svake osobe ovisi o nekoliko faktora, a glavni su vrijeme do ostvarenja cilja i mogućnosti.

Cijelu temu pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.