Pad kamatnih stopa ECB-a utjecat će na niže iznose za prekonoćne depozite koje HNB isplaćuje bankama, s projiciranih 500 milijuna eura u 2025. godini
Kako padaju kamatne stope Europske središnje banke (ECB), tako će ove godine i banke dobiti nešto manji iznos za ‘parkiranje‘ viška likvidnosti kod Hrvatske narodne banke (HNB). Kako je u srijedu na marginama financijskog Invisso CEE foruma koji se održao u Beču kazao guverner Boris Vujčić, za 2025. središnja banka projicira da će za kamate na prekonoćne depozite morati izdvojiti oko 500 milijuna eura. Prošle godine bankama je za to bezrizično ulaganje na račune sjelo nešto viših 532 milijuna eura, što je bitno podiglo profitabilnost cijelog bankarskog sektora.
– To ovisi koliko će se brzo snižavati kamatne stope ECB-a. U svakom slučaju, bit će manje nego u prošloj godini – izjavio je Vujčić za Lider. HNB je bankama po toj osnovi tijekom 2023. godine isplatio 479 milijuna eura. Podsjetimo, uoči ulaska u eurozonu profitabilnost hrvatskih banaka mjerena prinosom na kapital (ROE) iznosila je 8,2 posto, pokazuju statistike HNB-a. Kako je krajem 2023. ključna kamatna stopa ECB-a dosegla rekordnu razinu od četiri posto, prinos na kapital hrvatskih banaka sredinom prošle godine podignuo se na 18,2 posto.
Jače kreditiranje poduzeća
S kamatnom stopom ECB-a na trenutnih tri posto, ROE je sada počeo padati, pa zadnji dostupni podatak za kraj rujna kazuje da prinos iznosi 17,6 posto. Inače, bankari u neslužbenom razgovoru tvrde kako je prošla godina što se tiče profitabilnosti bila vrlo specifična i neće se tako skoro ponoviti. Stoga je za očekivati da će se profitabilnost s vremenom približiti onoj koje imaju zapadnoeuropske banke, a to je oko 10 posto.
Kako se ublažava monetarna politika ECB-a (a s njima i kamatni prihodi banaka), snižavaju se i kamatne stope na kredite. To je trenutno najvidljivije kod kredita poduzećima. Guverner HNB-a očekuje da će se taj trend nastaviti.
– Mislim da kreditna aktivnost naših poduzeća nije loša u odnosu na eurozonu, imamo relativno zdravu kreditnu aktivnost što se tiče i poduzeća i građana. Kako kamatne stope budu prema kraju godine išle dolje, to bi moglo ubrzati potražnju za kreditima. Na godišnjoj razini rast kreditiranja poduzeća mogao bi dosegnuti i osam do devet posto – kazao je Vujčić.
Guverner se osvrnuo i na posljednji podatak o inflaciji u prosincu koji je pokazao kako sa 3,4 posto imamo najviši rast cijena u Europi. Vujčić je podsjetio kako je u Hrvatskoj kumulativna stopa inflacije od 2022. od 21 posto bila među najnižima u cijeloj Europi.
– Podatak za lanjski prosinac pokazuje da je godišnja stopa inflacije relativno visoka u odnosu na ostale europske zemlje. Međutim, ako ekonomija raste 3,6 posto, ako je otvoreno novih 54 tisuće radnih mjesta, i ako su realne plaće rasle više od deset posto, a masa plaća iznad 15 posto, onda to nije ništa neočekivano. To bi svaki ekonomist očekivao – naglasio je Vujčić.
Jaz između ECB-a i Feda
Jedno od pitanja koje se otvara jest razlika u kamatnim stopama između američke središnje banke (Fed) i ECB-a. Naime, američko gospodarstvo u mnogo je boljem stanju, što je ponovno potaknulo blagi rast inflacije u SAD-u. Više gotovo nitko ne očekuje da će Fed ove godine smanjiti kamatnu stopu u četiri navrata, već će to, u najboljem slučaju, biti dva puta. No, pojavile su se i špekulacije da će Fed u potpunosti zaustaviti podizanje kamatnih stopa tijekom ove godine. S druge strane, ECB mora i dalje snižavati kamate ako želi potaknuti mnogo slabije europsko gospodarstvo, posebice njemačko. Mogući kamatni jaz između Europe i Amerike po stari kontinent nije bezazlen – doveo bi do slabljenja eura.
Kako je ocijenio Vujčić, što se jaz više širi, kapital se usmjerava prema području s višim kamatnim stopama što dovodi do pritiska na tečaj.
- Međutim, do sada smo vidjeli da je taj pritisak na tečaj eura bio ograničen. Pitanje tečaja ne ovisi samo o kamatnim stopama već i o drugim čimbenicima. Primjerice, o trgovinskoj politici Amerike. To konkretno znači hoće li biti carina, kakve će one biti, na koga će se primjenjivati. A to je u ovom trenutku teško predvidjeti – kazao je Vujčić.
Guverner je bio i sudionik panela održanog na CEE forumu pod nazivom ‘Središnji bankari nakon oluje‘ koji je okupio još i predstavnike središnjih banaka Bugarske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Na panelu je bilo riječi i o projektu digitalnog eura koji je ušao je u pripremu fazu. Kako je istaknuo Vujčić, još je niz pravnih i tehničkih prepreka, a središnje banke moraju naći odgovora na digitalizaciju, pad potražnje za gotovim novcem i stvoriti europsko platno rješenje koje trenutačno ne postoji, rečeno je na panelu o monetarnoj politici.
Otpor bankara
- Najveći je otpor bankarske industrije. Banke se pribojavaju da im prijeti gubitak uloge financijskih intermedijara i bijeg depozita, odnosno njihova selidba u digitalne novčanike, posebno u vremenima krize što danas bitno olakšava digitalizacija kao što se moglo vidjeti u krizi američkih banaka. Za to postoji zaštitni mehanizam, a to je limitirati iznos digitalnih eura. Također, ako je središnja banka zadužena za projekt, na to se može računati s obzirom da joj je cilj financijska stabilnost. Nadalje, tu je i bojazan građana za privatnost, da im država želi oduzeti gotovinu. No, gotovina je novac središnje banke i nitko je neće oduzeti, već je naša uloga omogućiti ljudima sredstva plaćanja. Što se tiče privatnosti, s digitaliziranim plaćanjima još je manje privatnosti nego sa digitalnom valutom središnje banke (digitalnim eurom). U svakom slučaju, nema apsolutne anonimnosti, ali ima privatnosti - pojasnio je Vujčić.