Za europske banke 2025. je najbolja godina ikad

Europske banke iza sebe imaju iznimnu 2025. godinu. Nakon više od desetljeća u kojem su dionice banaka najčešće zaostajale za tržištem, sektor je doživio snažan preokret. Do 12. prosinca indeks EURO STOXX Banks porastao je 76 posto i na putu je da zabilježi najbolju godišnju izvedbu otkad se vodi statistika, čak i bolju od dosadašnjeg rekorda iz 1997., kada je rast iznosio 74 posto. Važno je i to da rast nije bio usredotočen na nekoliko najvećih imena, već su sve banke u indeksu u plusu, a dio njih je vrijednost povećao i više nego dvostruko.

Najveće dobitnike predvodile su Société Générale s rastom od 139 posto i Commerzbank sa 136 posto, zatim Santander sa 110 posto, ABN Amro sa 102 posto, BBVA sa 101 posto, CaixaBank s 96 posto, Deutsche Bank s 92 posto, Bankinter s 86 posto te Bank of Ireland s 84 posto.

Zašto su banke toliko narasle u 2025.

Bankama se posložila kombinacija uvjeta koja im obično najviše odgovara. Prije svega, kamatne stope ostale su dovoljno visoke da banke na razlici između prihoda od kredita i troška depozita i dalje dobro zarađuju. Istodobno, gospodarstvo nije ušlo u ozbiljnu recesiju, pa nije došlo do većeg vala neplaćanja kredita. Uz to, banke su u godinu ušle s visokim kapitalnim rezervama, što im je otvorilo prostor da dio dobiti jasnije i izdašnije vrate dioničarima.

Dodatno je pomoglo to što je Europska središnja banka u lipnju 2025. zaustavila ciklus snižavanja kamata i depozitnu stopu zadržala na 2 posto. Iako je to niže nego na vrhuncima iz 2023. i 2024., razina je i dalje dovoljno visoka da bankama održava solidnu profitabilnost.

Makrookruženje je također bilo povoljnije od očekivanja, pa je Njemačka izbjegla dublju industrijsku krizu, a zemlje juga Europe nastavile su gurati zahvaljujući snažnom turizmu i investicijskim tokovima povezanim s EU sredstvima. Strahovi da bi širi šok mogao doći iz SAD-a, kroz novu rundu carina i trgovinskih napetosti, zasad se nisu pretvorili u ozbiljniji udar na kreditnu kvalitetu te su se krediti uglavnom nastavili uredno vraćati, a gubici nisu značajnije porasli.

Novac dioničarima

Jedan od ključnih razloga rasta cijena dionica bio je i to što su banke pojačale povrat kapitala. Mnoge europske banke imaju više kapitala nego što regulatori minimalno zahtijevaju, pa su povećale dividende i proširile programe otkupa vlastitih dionica. To investitorima djeluje kao jasan signal da su bilance stabilne i da banke mogu kombinirati sigurnost i isplativost. Također, banke su godinama bile jeftine u odnosu na dobit i knjigovodstvenu vrijednost, jer ih je dugo pritiskala kombinacija niskih kamata, strože regulacije i slabijih povrata. Kada se pokazalo da sektor može održati bolju zaradu i uredno upravljati rizikom, dio tog zaostatka se u kratkom roku 'zatvorio'.

Pomogao je i širi investicijski trend pa se dio velikih ulagača ponovno okrenuo europskim dionicama, posebice sektorima koji nude stabilne novčane tokove i isplate, a jači euro dodatno je povećao privlačnost europske imovine ulagačima koji računaju u dolarima.

Što bi moglo biti važno u 2026.

U 2026. banke više ne ulaze kao klasična jeftina oklada. Nakon snažnog rasta, investitori će manje gledati samo razinu kamata, a više tražiti odgovor na pitanje mogu li banke povećati poslovanje i istovremeno postati učinkovitije. Drugim riječima, tržište će sve više mjeriti rast kredita, kontrolu troškova i sposobnost uprava da zadrže profitabilnost i disciplinu u raspodjeli kapitala.

Goldman Sachs procjenjuje da će se fokus pomaknuti s pitanja kamata i potencijalnih loših kredita na operativnu izvedbu. Ključna pitanja bit će koliko banke mogu ubrzati rast, koliko mogu smanjiti troškove te koliko pametno upravljaju kapitalom. Prema toj procjeni, okruženje bi moglo ostati dovoljno stabilno da sektor i dalje ostvaruje solidne povrate.

Goldman također ističe da banke, i nakon snažnog rasta, u prosjeku ne djeluju pretjerano skupo te očekuje da bi zarada po dionici u sektoru mogla nastaviti rasti dvoznamenkastim stopama. Kao imena koja smatra zanimljivima za 2026. navode UBS, UniCredit, Banco BPM, Julius Baer, Alpha Bank i KBC Group.

Istodobno, 2026. donosi i nekoliko jasnih rizika. Recimo, ako se kamatne stope nastave spuštati brže od očekivanja ili ako se zaoštri konkurencija za depozite, bankama bi se marže mogle stisnuti. Slabiji gospodarski rast može podignuti troškove rizika i povećati loše kredite, dok geopolitičke napetosti i trgovinski sukobi mogu pogoršati raspoloženje na tržištu i usporiti kreditnu aktivnost.