Hrvatska je dobila veći kreditni rejting i od druge agencije iz ‘velike trojke‘, no bitnijeg povoljnijeg zaduživanja isključivo zbog te odluke ipak neće biti. Naime, dobar dio tih efekata već se dogodio. Nakon Standard & Poor‘sa (S&P) koji je prije desetak dana povisio hrvatski rejting na razinu A-, prošloga je vikenda to učinila i najmanja agencija iz tog trojca, Fitch. Ta je agencija naš rejting povosila sa razine BBB+ na A-.
Ipak, za razliku od S&P-a koji je Hrvatskoj dodijelio pozitivne izglede, Fitch je bio nešto oprezniji i dodijelio stabilne izglede za daljnje povećanje rejtinga. Preostao je još samo Moody‘s kod kojeg i dalje Hrvatska drži Baa2 rejting, ali uz pozitivne izglede. Stoga ne bi čudilo da se i Moody‘s vrlo skoro pridruži S&P-u i Fitchu i povisi hrvatski rejting na razinu Baa1.
Na mapi ulagača
Najviši rejting otkako je moderne hrvatske države vladajući nisu propustili naglasiti. Predsjednik Vlade Andrej Plenković na konferenciji za medije u Banskim dvorima poručio je da ocjena Fitcha predstavlja itekako snažnu poruku za hrvatsko gospodarstvo, kao i priznanje za odgovorno upravljanje javnim financijama, za gospodarski rast, rast plaća, mirovina, poduzete reforme, odličnu apsorpciju europskih sredstava, integraciju u europodručje, kao i podizanje BDP-a po stanovniku na 76 posto prosjeka EU-a do kraja 2023. godine. Premijer Plenković pri tome je apostrofirao benefite ‘povijesno visoke‘ razine rejtinga i po građane te gospodarstvo, u vidu povoljnijeg zaduživanja. Ministar financija Marko Primorac izjavio je u pak subotu da A kategorija kreditnog rejtinga Hrvatsku stavlja na gospodarsku mapu stranih ulagača.
Međutim, za investitore odluke S&P-a i Fitcha nisu iznenađenje. Kako ističe Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke, potez rejting bio je uvelike očekivan. - Naime, rast kreditnog rejtinga bio je nagovješten pozitivnim izgledima koje Hrvatska ima kod sve tri rejting agencije, ali još više kretanjima na financijskom tržištu u proteklom razdoblju koje su investitori već ranije anticipirali u svoja očekivanja.
Naime, oni već neko vrijeme zahtijevaju premiju rizika sličnu onoj koju imaju zemlje višeg kreditnog rejtinga, poput Slovačke, Slovenije ili Poljske. Drugim riječima, Hrvatska već neko vrijeme uživa povoljnije uvjete financiranja no što je to sugerirao njezin dosadašnji kreditni rejting. Shodno tome, prema kraju godine očekujemo zadržavanje premije rizika blizu trenutačnih razina (oko jedan postotni bod), dok će sama razina prinosa uvelike ovisiti o globalnim faktorima, odnosno kretanju referentnih prinosa njemačkih državnih obveznica - naglašava Kovač.
Spomenuti faktori pozitivno su se reflektirali i na trošak zaduženja građana, dodaje taj ekonomist. - Kada pogledamo stambeno kreditiranje, građani trenutačno plaćaju povijesno najmanju razliku u odnosu na trošak zaduživanja države, otprilike 0,5 postotnih bodova više u odnosu na 10-godišnji prinos, dok je u posljednjih godinu dana u nekim razdobljima trošak zaduživanja države bio i iznad kamatne stope na stambene kredite. Također, u širem kontekstu, Hrvatska se nalazi u skupini država eurozone s najmanjim prijenosom rasta kamatnih stopa ECB-a (4,5 p.b.) na krajnje uvjete financiranja za građane. Stoga, u idućem razdoblju kretanje kamatnih stopa na obje strane, kreditnoj i depozitnoj, dominantno će biti određeno dinamikom pada referentnih stopa ECB-a - tvrdi Kovač.
Pad na trećem kriteriju
Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze potvrđuje kako povećanje kreditnog rejtinga država svakako ima utjecaja na povećanje atraktivnosti za investitore. - Naime, povećanje kreditnog rejtinga donosi smanjenje kamatnih stopa po kojima se država zadužuje, a to znači da se i kompanije koje namjeravaju investirati mogu povoljnije zadužiti. To pak smanjuje njihov trošak duga odnosno povećava profitabilnost, povećava sklonost investiranju, te u konačnici povećava njihovu atraktivnost za investitore. Općenito govoreći, cjelokupna investicijska klima se poboljšava, kako iz perspektive kompanija, tako i investitora u njihove vrijednosnice - naglašava Gažić.
Međutim, dolazak Hrvatske na kartu globalnih investitora mnogo bi više potaknuo prelazak iz sadašnjeg statusa graničnog tržišta u status rastućeg tržišta. Prema metodologiji MSCI-ja, za prelazak u rastuće tržište, potrebno je zadovoljiti tri uvjeta. To je razina ekonomskog razvoja, mjerena BDP-om po stanovniku, zatim lagani pristup za strane ulagače te kriterij likvidnosti koji traži najmanje tri kompanije s kapitalizacijom od dvije milijarde eura te udjelom slobodnih dionica (free float) iznad milijardu dolara. Hrvatska, naravno, pada na trećem kriteriju. Prema mjesečnom izvješću Zagrebačke burze za kolovoz, trenutno tri kompanije imaju tržišnu kapitalizaciju iznad dvije milijarde eura - Zagrebačka banka (6,1 milijarda eura), Ina (4,5 milijarde eura) te Hrvatski Telekom (2,5 milijarde eura). No, nijedna kompanija nema udjel slobodnih dionica vredniji od milijardu eura.
- Definitivno bi prelazak Zagrebačke burze iz statusa graničnog tržišta u tržište u razvoju imao veliki pozitivan utjecaj na likvidnost. Međutim, analize govore da smo mi još vrlo daleko od toga. Najveća je prepreka što nemamo dovoljan broj kompanija s velikom tržišnom kapitalizacijom koje imaju i značajan udjel slobodnih dionica i posljedično likvidnost. Kompanije poput Ine, Zagrebačke banke i Hrvatskog telekoma zadovoljavaju kriterij tržišne kapitalizacije, ali ne i free floata - kaže Gažić.
Biti privlačniji investitorima nikad nije posljedica samo jedne stavke, pa tako ni (boljeg) kreditnog rejtinga.