Hrvatska narodna banka dodatno je pooštrila uvjete kreditiranja zbog zabrinutosti oko dvoznamenkastog rasta gotovinskih kredita. Građani će ubuduće moći biti zaduženi najviše 45 posto svojih primanja za stambene kredite i 40 posto za gotovinske
Hrvatska narodna banka (HNB) jučer je mnoge iznenadila dodatnim zaoštravanjem uvjeta kreditiranja građana, još jednom ističući kako je brine dvoznamenkasti rast gotovinskih kredita. Središnja banka zatražila je da potrošač smije biti zadužen najviše 45 posto svojih primanja u slučaju podizanja stambenog kredita, odnosno najviše 40 posto kod gotovinskih. Prema izračunu za koji nam je pružila Erste banka za najčešći iznos stambenog kredita od 100 tisuća eura, ako klijent ima plaću od 1500 eura, mjesečne obveze po svim stambenim kreditima mogu biti najviše 45 posto tog iznosa, odnosno najviše 675 eura.
Udar na srednji sloj
- Za istu plaću mjesečne obveze po svim gotovinskim kreditima mogu biti najviše 40 posto tog iznosa, odnosno 600 eura. Trenutačno za stambeni kredit od 100 tisuća eura, uz kamatnu stopu od 4,1 posto te uz rok otplate od 360 mjeseci, anuitet iznosi 483,20 eura. U skladu s time, najniža plaća za zadovoljavanje ovih kriterija bit će 1073,78 eura - kažu u Ersteu uz napomenu da se radi isključivo o informativnom izračunu jer se na sve ovo primjenjuju još i dodatna pravila te uključuju sve postojeće obveze.
Valja istaknuti kako će banke i nadalje na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo navedenih kriterija, napominju iz HNB-a. Pritom pojašnjavaju da se iznimke pri odobravanju stambenih kredita u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.
Vjeko Peretić, osnivač Pro grupe za kreditno posredovanje, kaže kako će efekti novih mjera pogoditi kreditnu sposobnost dužnika sa srednje visokim dohotkom jer neće moći podići iznose kredita kao do sada.
- Primjerice, klijent s plaćom 1600 eura moći će dići isti iznos kredita (u najboljem scenariju oko 160 tisuća eura), ali onaj sa 2000 eura će na 30 godina moći podići čak 20 posto manje (oko 200 tisuća eura umjesto 250 tisuća eura) - tvrdi Peretić. Kako dodaje, do sada se ta razlika u nekim slučajevima mogla nadomjestiti uzimanjem još jednog gotovinskog kredita, ali ograničavanjem maksimalnog opterećenja plaće kreditom na 40 posto, to će biti onemogućeno.
- Drugim riječima: sa stambenim kreditom ste uzeli maksimalno koliko je dopušteno i više bez sudužnika ne možete podići nikakav kredit - kaže Peretić. Ono što se prvi put u novijoj povijesti ograničava jest maksimalan iznos kredita u odnosu na procjenu nekretnine, pa tako sada više ne možemo uzeti sto posto iznosa putem kredita, nego do 90 posto. - Hrvatska je po ovome bila rijetka iznimka, jer je već u susjedstvu, ali i većini modernih ekonomija standard da se odobravaju krediti do 80 ili 90 posto vrijednosti - napominje Peretić.
Brzo pogoršanje
U HNB-u su ove mjere pojasnili reakcijom na rizike povezane sa snažnim rastom kredita kućanstvima, koji se ubrzava još od početka 2023.
- Pritom se dio kredita odobrava uz relativno blage kriterije, što povećava rizik nastanka poteškoća u njihovoj otplati s mogućim nepovoljnim učincima na financijsku stabilnost. Osobito se ubrzala godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, i to s 3,6 posto krajem 2022. na 15,9 posto krajem 2024. Pritom se naplativost tih kredita relativno brzo pogoršava, pa je udio kredita koji se neuredno otplaćuju iz kohorte gotovinskih nenamjenskih kredita odobrenih 2021. do kraja 2023. dosegnuo približno četiri posto - tvrdi HNB.
Bankari već od ranije ističu kako oni ne primjećuju da bi gotovinski krediti mogli postati problem. U Erste banci navode kako ‘u posljednje vrijeme nismo primijetili značajnija odstupanja koja bi ukazivala na teškoće klijenata s podmirivanjem obveza‘.
- No, kao i dosad, s ciljem odgovornog upravljanja kreditnim politikama Erste banka će nastaviti pratiti kretanja na tržištu, te po potrebi, prilagođavati poslovanje u skladu s okolnostima - kažu u toj banci.
Vjeko Peretić je komentirao kako ove mjere dolaze nakon većeg skoka broja novoodobrenih gotovinskih kredita, ali redovnog povećanja broja stambenih kredita, koji su posljedica povećanja plaća u realnom i privatnom sektoru te posljedičnog optimizma koji rezultira generalno povećanjim osobnom potrošnjom građana.
Kažnjavanje urednih dužnika
- Taj moment pomaže i rastu BDP-a, u kojem zadnje vrijeme osobna potrošnja čini značajan dio. Zanimljivo je i da bez obzira na ove trendove nenaplativost kredita vrlo dobra, jer je broj nenaplativih kredita kontinuirano kroz godine u stalnom padu, ali HNB strahuje da bi se u slučaju nepovoljnih makroekonomskih scenarija broj takvih kredita, dignutih za vrijeme potrošačkog optimizma, mogao naglo povećati. Ostaje samo pitanje je li se baš moralo dodatno postrožiti i podizanje stambenih kredita, kada su oni vrlo rijetko nenaplativi? Trenutno je takvih samo 1,5 posto, pa ako bismo okrenuli priču naopako - 98 posto urednih teže će do kredita zbog manje od dva posto neurednih - kaže Peretić.