Strani ETF-ovi, tj. fondovi kojima se trguje na burzi, i dalje su dio financijskog sektora koji najbrže raste. Prema riječima stručnjaka, to će i ostati. Preporučuju u što se zagledati 2023.
Prošlu bi godinu, obilježenu preokretom na tržištu kapitala, navodno većina ulagača u ETF fondove, tj. fondove kojima se trguje na burzi (od engl. exchange-traded fund), rado brže-bolje zaboravila, ali, naravno, ima iznimaka. Tehnološki sektor, primjerice, procjenjuje se, godinu je završio s padom od 30-ak posto, no ETF fondovi koji su se usredotočili na dionice povezane s kibernetičkom sigurnošću umjesto na, recimo, računalstvo u oblaku, robotiku i blockchain, ‘na konju su‘. Prema podacima portala Visual Capitalist, najveći pobjednici na američkom tržištu u 2022. godini bili su energetski sektor, zdravstveni sektor koji je bio mješovit, ali na kraju su se ipak veliki igrači izvukli kao apsolutni pobjednici – sektor osiguranja, zrakoplovstvo i obrana baš kao i farmaceutska industrija.
Prilika za hrabre
Najveći gubitnik bio je pak tehnološki sektor, uključujući velike igrače kao što su Apple, Amazon, Microsoft i Salesforce. Naravno, velike gubitke tehnološkom sektoru nanio je i kolaps FTX-a pa tako ni kripto više nije atraktivan kao što je nekada bio, a za najvećega gubitnika s kriptotržišta portal smatra tvrtku Coinbase. Sljedeći najveći gubitnici su mediji i zabava, a tu su uvrštene i društvene mreže i streaming-servisi, uključujući Metu, Netflix i Disney. Baš kao što se tehnološki sektor prošle godine našao u velikim nevoljama zbog problema u opskrbi poluvodičima, tako se zbog problema u opskrbi dijelovima našla i automobilska industrija, koja se također navodi kao veliki gubitnik u 2022. godini. U automobilskoj industriji u SAD-u najveći su gubitnici Tesla, Rivian i Lucid.
Nakon tri turbulentne godine nitko naravno ne želi sa sigurnošću reći što će biti dalje i tko će biti najveći dobitnik ili gubitnik u 2023. godini, ali svakako se postavlja pitanje u kakve se ETF-ove mali ulagači trebaju zagledati u 2023. godini.
Tehnološki sektor, kaže Ivan Stojanović, broker njemačke platforme Optimtrader, prošlu je godinu završio s padom od 33 posto, no on se osobno sada primakao tom sektoru. Objašnjava kako vam toliki pad može dati samo dobre prinose u budućnosti.
– Općenito bih izbjegavao ono što je najviše raslo prošle godine, to je energetski sektor – ističe Stojanović, dodajući da uglavnom idu prema onome što je iskazalo rast.
– Rekao bih da se jako dobro pozicionirati u tehnološki sektor i da je ovaj pad iznjedrio jako velike prilike za dugoročne investitore ili u ETF-ove ili u individualne dionice koje drže godinama. Ovakve prilike mislim da rijetko kada dođu – zaključuje Stojanović.
Ispodprosječne investicije
Toni Vitali, autor bloga o osobnim financijama ‘Škrti otočanin‘ i investicijski influencer, potvrdio je tezu da je prošla godina bila jedna od onih za zaborav što se tiče prinosa na većini tržišta, a kako tvrdi, možemo reći da je bila gotovo dijametralno suprotna 2021. godini.
– Što se odabira konkretnih ETF-ova tiče, mislim da je, neovisno o trenutačnoj situaciji na tržištu, najefikasnije odabrati ETF-ove izrazito široke diverzifikacije i niskih troškova. Sektorski, tematski i slični ETF-ovi se u praksi nalaze na pola puta između aktivnog i pasivnog investiranja – izjavio je investicijski influencer, dodajući da se odabir pojedinačnih vrijednosnica ili čak cijelih sektora u prosjeku dugoročno pokazao inferioran jednostavnoj strategiji kupnje cijelog tržišta, odnosno indeksnih ETF-ova.
– Štoviše, nove tehnologije su se tijekom povijesti pokazale kao lošije investicije od prosjeka tržišta – tvrdi Vitali, naglašavajući da su glavni razlozi tome prevelika očekivanja te činjenica da kapitalistička tržišta teže oligopolima, odnosno dominaciji samo nekoliko tvrtki u jednom području.
Prinosi 10 – 11 posto?
Kako je rekao Vitali, ovakve posljednje možemo vidjeti u svakodnevnom životu.
– U gotovo svakoj industriji samo šačica najvećih kompanija drži veliku većinu tržišta. Iznimno je teško među stotinama ili tisućama probrati one koje će dominirati tržištem. Mislim da slična analogija vrijedi i za cijele sektore – zaključio je influencer.
Kakav bi mogao biti rast u nadolazećem razdoblju objasnio je Stojanović.
– Prinos S&P indeksa od 2010. do 2020. bio je nekih 17 posto, a naznaka 100 najvećih tehnoloških kompanija je rast od 21 posto. Hoće li to imati iduću dekadu, vrlo vjerojatno ne, ali da ćemo vjerojatno opet imati prinose za S&P od 10 do 11 posto, vjerujem da hoćemo – predvidio je Stojanović, rekavši i da bi tehnološki sektor trebao dati nešto veći prihod, ponajprije zato što profit tih tvrtki raste brže od onoga u klasičnim industrijama.
– To govorim isključivo sa statističkog aspekta – zaključio je.
Rasti bi ove godine eventualno mogao, prema riječima brokera, pasivni dio ulaganja malih investitora, koji će vrlo vjerojatno nastaviti istom, možda čak i većom dinamikom nego prošlih godina, jer se to pokazalo kao najmanje rizičan dio investiranja.
– Naravno, sve ovisi i o dobi investitora, njegovom investicijskom horizontu, očekivanim prinosima i sklonosti riziku, jer to su glavne karakteristike na kojima se temelji svaka strategija. Nema univerzalnog lijeka za sve, nego je svaka investicijska strategija na neki način personalizirana i moraju se uzeti u obzir određeni parametri prilikom njezina određivanja – objasnio je Stojanović.
Domaći vs. strani ETF-ovi
Strani ETF-ovi i dalje su najbrže rastući dio financijskog sektora, a prema riječima stručnjaka to će ostati i u budućnosti, što je potvrdio i Stojanović.
– Iz perspektive brokerske kuće koju zastupam i prema našim klijentima vidim da je vrlo velik interes za taj oblik ulaganja, prvo zato što ljudi ne trebaju aktivno pratiti tržište, a kupnjom samo jednog proizvoda dosta manje riskiraju – navodi.
Domaći s druge strane imaju jako visoku naknadu za upravljanje što ih, tvrdi Stojanović, prema samoj definicija ETF-a može deklasificirati kao ETF jer je njihova svrha upravo niska naknada za upravljanje s obzirom na to da ih se komparira najčešće s klasičnim investicijskim fondovima, koji imaju slabiji rezultat u pogledu prinosa u odnosu na indekse.
– ETF replicira kretanje indeksa, onda je njegova svrha da nema aktivnog upravljanja i upravo iz tog razloga njegova bi naknada trebala biti niska. To je slučaj kod američkih i nekih europskih ETF-ova čija je naknada između 0,05 i 0,5 posto, a ovi u Hrvatskoj imaju više od jedan posto – objašnjava Stojanović.
Atraktivna srednjoistočna Europa
Prve hrvatske ETF-ove na tržište je 2020. godine postavio InterCapital Asset Management, a kako je potvrdila fond-menadžerica u InterCapitalu Silvija Ravlić Varga, njihovim lansiranjem na dioničke indekse Zagrebačke i Ljubljanske burze domaćim tržištima približavaju praksu globalnih financijskih tržišta, gdje su upravo ETF fondovi napravili revoluciju u području investicijskih fondova.
– Unatoč teškoj 2022. godini za sve klase imovine, ETF-ovi InterCapital CROBEX10tr te InterCapital SBITOP TR bilježe dvoznamenkaste prinose od osnutka, 14 i 38 posto – navodi Ravlić Varga.
Dodaje da u budućnosti planiraju lansiranje i novih proizvoda, pri čemu im pomaže to što su razvili cijeli mehanizam kreacije i listanja ETF-ova u Zagrebu kao i u Europskoj uniji, konkretno u Ljubljani.
– Riječ je o nastavku naše strategije širenja poslovanja i iskorištavanja svih prednosti koje nam Europska unija omogućuje, među ostalim, inicijative single-passport, zahvaljujući kojoj se proizvodi unutar jedne zemlje članice mogu lako registrirati i ponuditi klijentima druge članice Europske unije – objašnjava Ravlić Varga.
U InterCapitalu smatraju da je srednjoistočna Europa dugoročno atraktivna pa zato i planiraju dalje razvijati ETF-ove koji omogućavaju izloženost cjelokupnom tržištu putem jedne transakcije.
– Idući ETF koji planiramo uvrstiti bit će izložen rumunjskom dioničkom tržištu putem indeksa BET-TR – navodi Ravlić, nadodavši da rumunjsko tržište bilježi niže i atraktivnije valuacije u odnosu na europske indekse, visok dividendni prinos te znatnu zastupljenost energetskih kompanija u indeksu. Budući da je energetski sektor bio među pobjednicima prošle godine, ove se godine očekuje i javna ponuda dionica Hidroelectrice, tvrtke s najvećom tržišnom kapitalizacijom u Rumunjskoj, a kako navode iz InterCapitala, to će dodatno pojačati aktivnost na rumunjskom tržištu.
Važna diverzifikacija
I Ravlić Varga naglasila je da je diverzifikacija važna za svakoga klijenta, a, kako tvrdi, ona se najbolje može postići kombinacijom ETF-ova i fondova kojima se aktivno upravlja.
– U trgovanje specifičnim tematskim ETF-ovima, koji su u povijesti postizali visoke dobitke, ali i gubitke, uputno je da se upuštaju isključivo jako dobro informirani investitori – naglasila je Ravlić Varga.
Ipak, kako je napomenula, budućnost upravljanja imovinom vide i u razvoju digitalnih platformi koje omogućavaju jednostavniji pristup investiranju putem mobitela i računala, a s tim su ciljem u InterCapitalu razvili i in-house robo advisor, odnosno aplikaciju Genius, koja, sukladno očekivanom povratu i sklonosti riziku, alocira imovinu u aktivne fondove i ETF-ove.