Priuštivost stanovanja u glavnom gradu Hrvatske postaje gorući problem, a nedavno objavljeni izračuni pokazuju kako po tom pitanju stojimo među najlošijima u Europi. Naime, plaće u Zagrebu trebale bi biti, ugrubo, dvostruko veće da bi pri sadašnjim tržišnim cijenama stanova za najam moglo govoriti o priuštivom stanovanju, iščitava se iz podataka uglednog britanskog magazina The Economist. Taj je list nedavno objavio najnovije izdanje svog ‘indeksa Carrie Bradshaw‘ koji pokazuje kolika je priuštivost stanova u Europi ako ga želi unajmiti samac, kao što je to bio slučaj s glavnom junakinjom serije Seks i grad.
The Economist je svoj izračun temeljio na premisi da trošak stanovanja ne bi smio prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda. Stoga je prvo izračunata ‘preporučena plaća najmoprimca‘, odnosno hipotetska bruto plaća (prije oporezivanja i doprinosa) koja je potrebna da bi u 35 promatranih gradova Europe samac izdvajao najviše trećinu prihoda na stanarinu za jednosobni stan. Ta preporučena plaća potom je stavljena u odnos s prosječnom bruto plaćom u promatranim gradovima, temeljem podataka Instituta za ekonomska istraživanja ERI.
Niz razloga
Što je omjer između prosječne i preporučene plaće viši, to je najam stana priuštiviji. Radi lakše usporedbe, svi su iznosi izraženi u dolarima. Economistov ‘indeks Carrie Bradshaw‘ pokazao je kako najveći jaz između prosječne i preporučene plaće postoji u Budimpešti i Pragu gdje prosječna godišnja plaća iznosi tek 40 posto od iznosa preporučene plaće. Najlošiji rezultat mađarske prijestolnice objašnjen je visokom stopom inflacije u susjednoj državi većim dijelom prošle godine. Sukladno tome, trošak najma stana u Budimpešti povećao se za 19 posto.
Na trećem je mjestu Lisabon gdje prosječna godišnja plaća iznosi oko 31.000 dolara, dok bi za priuštivi najam prihod trebao iznositi 58.000 dolara. Skok cijena nekretnina rezultat je velikog priljeva digitalnih nomada, privučenih niskim troškovima života u Portugalu i ugodnom klimom. Na četvrtom je mjestu Zagreb gdje prosječna plaća, prema Economistovim izračunima, iznosi oko 55 posto plaće potrebne za priuštivo stanovanje. Za Lanu Mihaljinac Knežević, direktoricu agencije za nekretnine Zagreb West, plasman Zagreba među najmanje priuštivim gradovima u Europi kada je u pitanju najam stana za samca očekivani je rezultat na koji je utjecao niz razloga.
- Ponajprije, to je manjak ponude. Jednostavno, premalo se gradi stanova, a k tome ne postoji nikakav program priuštivog stanovanja. Najviše je na ovakvu situaciju utjecao trend kratkoročnog najma u Zagrebu, odnosno iznajmljivanje stanova turistima, ponajviše preko internetskih platformi poput Airbnba. Manjku ponude dijelom je doprinio i potres iz 2020. godine. Dodatni razlog smanjenja ponude jest i iznajmljivanje stanova stranim radnicima. Iako je većina pronašla smještaj u rubnim dijelovima grada gdje im se nerijetko iznajmljuju i zapuštene nekretnine, dio je pronašao smještaj i u središtu grada - ocjenjuje Mihaljinac Knežević.
Stihijsko rješavanje problema
Kada se govori o cijenama koje se u Zagrebu traže, Mihaljinac Knežević ističe kako je u pravilu vrlo izazovno unajmiti stan u Zagrebu u zoni tramvaja za manje od 500 eura mjesečno. Analiza agencije Imperium immobiliare pokazuje da je u prvom tromjesečju ove godine za najam stana u novogradnji u Zagrebu trebalo mjesečno izdvojiti 1213 eura. Prosjek za stanove u starogradnji iznosio je 941 euro. Najskuplji najam bio je u podsljemenskim dijelovima grada, 1367 eura, a iznad tisuću eura tražilo se za stanove na Črnomercu, Medveščaku, Donjem gradu i Maksimiru. Najpovoljniji najam od 731 euro mogao se naći na zapadnom rubu grada, u Stenjevcu.
S druge strane, najpriuštivije stanovanje u Europi pružaju njemački manji gradovi, pokazuje Economistov indeks. Prosječna plaća od 53.000 dolara u Bonnu znatno je veća od 36.000 dolara preporučene plaće. Nešto manju priuštivost pruža švicarska prijestolnica Bern te njemački Karlsruhe. Hoće li se Zagreb uskoro približiti ovim gradovima, u ovom je trenutku teško reći. Lana Mihaljinac Knežević kaže kako će stambena politika koja se najavljuje pokušati aktivirati nekretnine koje trenutno stoje prazne, no treba vidjeti koliko će to polučiti neki efekt. - U svakom slučaju, nismo se pripremili za ovakvo stanje na tržištu stanovanja, godinama se tome problemu pristupalo stihijski, a riječ je prije svega o demografskom problemu. Jednostavno, preveliki je fokus samo na turizam - zaključuje Mihaljinac Knežević.