Zaljubljenost građana u obveznice prepoznale i domaće kompanije

Narodne obveznice i trezorski zapisi i dalje imaju svoju publiku, no sklonost građana prema takvoj vrsti obveznica sve više prepoznaju i kompanije. Trenutno hrvatsko tržište kapitala proživljava svojevrsnu renesansu kad su u pitanju korporativne obveznice koje su sve zanimljivije i građanima zbog nešto veće zarade koju nude u odnosu na ulaganje u državni dug. Kad je već riječ o tim vrijednosnicama, početkom tjedna završen je upis već 11. tranše trezorskih zapisa u koje su mogli uložiti i građani.

Prema podacima Ministarstva financija, ukupno je prodano 'trezoraca' za 1,33 milijarde eura, od čega su građani uložili 810 milijuna eura. Na uloženih minimalnih tisuću eura zarada za godinu dana iznosit će 25,27 eura, s obzirom na prinos od 2,6 posto. Spuštanje kamatnih stopa u eurozoni tako se odrazilo i na zaradu ulagača jer su jednogodišnji 'trezorci' plasirani u lipnju prošle godine nosili prinos od 3,65 posto. No, uz tržište državnih dužničkih vrijednosnica, još je aktivnije tržište korporativnih obveznica. Na Zagrebačkoj burzi trenutno je uvršteno 14 izdanja korporativnih obveznica, a sudeći po nedavnim najavama, taj će broj u bliskoj budućnosti zasigurno rasti.

Atraktivan prinos

Samo u posljednjih mjesec dana svjedočili smo plasmanu dva veća izdanja. Tako je Atlantic izdao nove petogodišnje obveznice kojima je prikupio 80 milijuna eura, a ulagačima će donositi godišnji prinos od 2,87 posto. Upis je bio otvoren i malim ulagačima, ali samo onima bolje stojećima, s obzirom na minimalni ulog od 100 tisuća eura. No, obveznice na kraju su otišle isključivo bankama, osiguravajućim društvima i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, pa se ovo Atlanticovo obvezničko izdanje de facto može promatrati kao sindicirani kredit. Podaci Središnjeg klirinško depozitarnog društva pokazuju da su po 24,5 posto upisale Privredna banka Zagreb i OTP banka, po 19,6 posto kupili su Erste i Zagrebačka banka, a 7,5 posto Raiffeisen banka. Niz bankovnih ulagača zatvara Istarska kreditna banka koja ima 2,5 posto udjela.

Što se tiče drugog velikog izdanja, krajem svibnja kompaniji Bosqar financijski je regulator odobrio pojednostavljeni prospekt za javnu ponudu obveznica vrijednih 110 milijuna eura. Riječ je o sedmogodišnjem izdanju zelenih obveznica povezanih s održivošću. Od manjih izdanja, primjerenijih malim ulagačima, pažnju je u travnju privukao Koykan, lanac street food restorana s izdanjem vrijednim tri milijuna eura. Obveznice imaju rok dospijeća od tri godine, a donose vrlo atraktivni prinos od osam posto godišnje. Ako kompanija ne uspije 2028. isplatiti ulagačima glavnicu, postoji mogućnost pretvaranja duga u vlasnički udjel. Istovjetni rok dospijeća i godišnji prinos nešto ranije ponudio je i enasolAuto, tvrtka koja stoji iza lanca punionica električnih automobila Qelo. Obvezničkim izdanjem prikupljeno je tri milijuna eura od 400 ulagača.

Na domaćem tržištu korporativnog duga događa se promjena, smatra Niko Maričić, član Uprave InterCapital Digital Wealth Managementa. - U prošlosti je vrlo mali broj kompanija izdavao korporativni dug i na taj način zadovoljavao vlastite potrebe za financiranjem. Tržište se aktiviralo i izdavanja korporativnih obveznica sve su češća. Neki od  razloga zašto se kompanije odlučuju na ovaj potez su približavanje investicijskoj zajednici te širenje baze investitora i mogućnost otplate glavnice na dospijeću, (tzv. bullet repayment) što doprinosi likvidnosti kompanije – ocjenjuje ovaj stručnjak za obvezničko tržište. Nesumnjivo je da su državne obveznice namijenjene građanima odigrale značajnu ulogu u ovom buđenju tržišta korporativnog duga.

Obveznica ili kredit?

- Narodne obveznice i trezorski zapisi doprinijeli su opismenjavanju velikog broja malih ulagatelja koji su tako 'svladali' obveznicu kao financijski instrument. Kako se Europska središnja banka upustila u smanjenje referentne kamatne stope što utječe i na smanjenje prinosa na narodne obveznice i trezorske zapise, mali investitori imaju mogućnost ostvarivanja dodatnog prinosa na tržištu korporativnih obveznica što dolazi uz veći rizik jer je država sigurniji i kvalitetniji izdavatelj od kompanija – naglašava Maričić.

Niko Maričić, član Uprave InterCapital Digital Wealth Managementa

Na pitanje kada se poduzeću više isplati prikupiti kapital putem obveznica, a kada je mudrije podići kredit, Maričić kaže kako nema jednoznačnog odgovora. – To ovisi o potrebama kompanije koja se zadužuje. Neki parametri koji se uzimaju u obzir su brzina stjecanja duga, vjerovnici koje kompanija cilja te diversifikacija baze vjerovnika, amortiziranje glavnice ili plaćanje glavnice po dospijeću, cijena odnosno kamatna stopa kojoj se kompanija zadužuje te rok dospijeća - dodaje Maričić.

U svakom slučaju, tržište kapitala u Hrvatskoj više ne postoji samo na papiru.