Financije
StoryEditor

Zašto HNB nema zlata niti planira njegovu kupnju

26. Veljača 2024.

Zlato je nedavno prvi put nakon dva mjeseca palo ispod razine od dvije tisuće dolara za uncu, no unatoč tim lošijim rezultatima povećane potražnje središnjih banaka, financijska neizvjesnost i geopolitičke napetosti dovele su do podrške ulagača. Analitičari su ipak optimistični, očekujući ponovni rast cijena zlata potaknut potencijalnim smanjenjem stopa Federalnih rezervi i Europske središnje banke.

Naime, središnje su banke protekle godine gotovo gutale zlato iako su kupile 45 tona manje nego rekordne 2022. godine. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, neto kupnja središnjih banaka u 2023. iznosila je ukupno 1037 tona. Bila je to druga godina zaredom da su središnje banke dodale više od tisuću tona svojim ukupnim rezervama. Banke trenutno drže procijenjenih 36 700 tona zlata dok se nastavlja globalna borba za alternativnim novčanicama Federalnih rezervi.

Podsjetimo, prošle je godine izašla i vijest da je Hrvatska narodna banka (HNB) kupila 56 256 unci zlata, odnosno oko 1,75 metričkih tona u ukupnoj vrijednosti od 96 milijuna eura. Prvi je to put od osamostaljenja Hrvatske da je HNB kupio značajnu količinu zlata te predstavlja kraj dugačke ere u kojoj je HNB bio jedna od rijetkih europskih središnjih banaka bez ikakvih zlatnih rezervi. Zato nas je zanimalo koliko zlatnih rezervi HNB trenutno drži i planira li kupovati zlato u budućnosti.

No, kako su nam priopćili, u strukturi financijske imovine kojom upravlja Hrvatska narodna banka, što dijelom uključuje i međunarodne pričuve koje se drže u devizama, trenutačno nema imovine u zlatu niti se planira kupovina zlata.

- Najveći dio današnje financijske imovine HNB-a čini imovina koja je do ulaska u europodručje predstavljala međunarodne pričuve Republike Hrvatske koje su se u skladu s ciljevima monetarne politike najvećim dijelom držale u euru. Danas taj dio imovine HNB-a predstavlja vlastitu imovinu u domaćoj valuti, euru, dok preostali dio imovine, denominiran u drugim valutama i dalje ima karakter međunarodnih pričuva. Uz uobičajene instrumente kao što su gotovina, devizni depoziti, obveznice itd., međunarodne pričuve mogu uključivati i zlato. Uvođenjem eura, načela upravljanja financijskom imovinom HNB-a, dosadašnjim međunarodnim pričuvama, nisu se promijenila.

Tako je Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine", 75/2008., 54/2013., 47/2020.), u članku 100. stavak (2), jasno definirano da financijskom imovinom Hrvatska narodna banka upravlja u skladu s vlastitim odrednicama, a prema načelima likvidnosti i sigurnosti ulaganja. Stoga, HNB se pri upravljanju financijskom imovinom ne rukovodi načelom profitabilnosti kao primarnim načelom, no svakako ga uzima u obzir, ali tek nakon prihvatljivog ispunjenja glavnih načela likvidnosti i sigurnosti ulaganja. Ovakav pristup vrijedi za sve odluke o ulaganjima u financijske instrumente ili valute, uključujući i zlato – rekli su nam iz HNB-a.

Što se tiče kupovine zlata iz prosinca 2022. tvrde da se ta kupnja odnosila isključivo na pribavljanje zlata za potrebe prijenosa dijela pričuva Europskoj središnjoj banci prilikom pristupanja europodručju.

- Naime, člankom 30. stavkom 1. i člankom 48. stavkom 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka (ESSB-a) i Europske središnje banke (ESB-a) propisano je da nacionalna središnja banka država članica prilikom pristupanja Eurosustavu dio međunarodnih odnosno deviznih pričuva prenosi Europskoj središnjoj banci (ESB). Iznos prijenosa deviznih pričuva ESB-u određuje se prema kapitalnom ključu nacionalne središnje banke u odnosu na postojeće stanje međunarodnih pričuva ESB-a, a struktura prijenosa određena je na način da se 85 posto iznosa prenosi u američkim dolarima, a 15 posto u zlatu. Zlatom kao dijelom međunarodnih pričuva Eurosustava, ponovno u skladu s odredbama Statuta Europskog sustava središnjih banaka (ESSB-a) i Europske središnje banke (ESB-a), upravlja ESB – zaključili su iz HNB-a.

18. travanj 2024 22:06