Financije

Zašto su plemeniti metali postali najbolja investicijska klasa?

Cijena zlata porasla je za 63 posto, a srebra za 70 posto – nijedna druga investicija ove godine nije imala takav rast

Pišu: Marin Onorato i Goran Dubček, Mathematica Capital Partners


S obzirom na strelovit rast srebra i zlata u 2025. godini, logično je upitati se koje su sile djelovale na cijenu dva najpoznatija plemenita metala i možemo li izvući neke zaključke koji će nam biti korisni u budućnosti.

Prije tri godine, nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici odgovorili su nizom sankcija, među kojima se posebno istaknulo zamrzavanje ruske imovine denominirane u dolarima i eurima, pohranjenima u stranim bankama.

Ova mjera predstavljala je presedan koji je svijetu jasno pokazao da u ratnim okolnostima strana financijska sredstva mogu brzo postati sredstvo političkog pritiska. Upravo zbog tog rizika, već tijekom 2022. godine, brojne azijske centralne banke počele su značajno mijenjati strukturu svojih deviznih rezervi.

Umjesto oslanjanja na zapadne valute, sve više su ulagale u zlato i valute zemalja u razvoju, dok se udio američkog dolara u njihovim portfeljima postupno smanjivao. Upravo taj događaj vidimo kao prekretnicu u investiranju u zlato i ostale plemenite metale.

Graf 1

Izvor: Apollo

U većini financijskih udžbenika zlato se spominje kao financijska imovina koja dugoročno „čuva“ vrijednost novca te bi se u nekoj manjoj mjeri trebalo nalaziti u svakom portfelju. Najčešće se spominje iznos od 5 posto portfelja. Međutim, pred nekoliko tjedana, jedan od najpoznatijih investitora svih vremena Ray Dalio izjavio je kako on predlaže podizanje tog omjera do 15 posto zbog nekoliko čimbenika.

Osim geopolitičkih rizika, tu je i nepovjerenje u američki dolar zbog konstantno više inflacije još od korone te neodgovorne fiskalne i monetarne politike u zapadnim zemljama koje konstantno smanjuju vrijednost fiat valuta. I naposljetku, nakon što je cijena zlata i srebra porasla za 50+ posto u posljednje dvije godine tu je i efekt krda, odnosno praćenja trendova.  

Praćenje trendova i efekt krda nije lako valorizirati, ali postoje određene mjere koje možemo koristiti kako bi analizirali postoje li novi momenti kod financijskih instrumenata. Najjednostavnije je dakako promatrati volumene transakcija koji prolaze kroz burze, ali još je zanimljivije promatrati volumene futuresa i opcija na instrumente povezane sa zlatom.

Naime, volumen opcija na najpoznatiji ETF koji prati zlato, prošli je tjedan bio pet puta bio veći od prosjeka ostatka godine. To je utjecalo i na cijenu opcija čija je cijena čak 4 standardne devijacije iznad svog dugoročnog prosjeka. Ove statistike govore u prilog tomu da su „mali“ ulagatelji počeli dramatično kupovati call opcije na zlato, ne kao dugoročnu investiciju već kao kratkoročnu špekulaciju.

Vrlo često su to trenuci u kojima valja biti posebno oprezan, jer je volatilnost povećana, ali su najčešće i cijene tada u točkama infleksije. To naravno ne znači kako cijena zlata neće nastaviti rasti u srednjem roku zbog prva dva faktora koja smo naveli, ali je kratkoročno korekcija vjerojatna.

Graf 2

Kada govorimo o visokoj volatilnosti kod plemenitih metala, povijesno je važno spomenuti braću Hunt i rekord koji je preskočen ove godine. Cijena srebra je narasla za skoro 70 posto i dosegnula 53 dolara po unci te preskočila rekord iz 1980. godine od 49,45 dolara po unci.

Krajem 70-ih godina prošlog stoljeća, braća Hunt smatrali su kako će visoka inflacija uništiti papirnati novac (slično onome što danas smatra jako puno analitičara) te su počeli gomilati zalihe srebra. U jednom trenutku su braća Hunt s partnerima imali oko trećine ukupnog svjetskog srebra.

Međutim, pokušali su izvesti određeni financijski inženjering u kojem su kupovali fizičko srebro i onda to isto kroz futurese koje prodavatelji nisu mogli isporučiti što je dovelo do destabilizacije tržišta i porasta cijene srebra od 6 dolara po unci 1979. godine do 49,45 u siječnju 1980. godine. Burze su uskoro promijenile pravila vezane za margine te je cijena pala za 50 posto u samo nekoliko dana.

Cijena dosegnuta 18. siječnja 1980. godine prvi je put preskočena u listopadu 2025. godine, malo više od 45 godina kasnije. Ova epizoda nam govori kako su zlato i srebro kratkoročno podložni histerijama koje su popraćene korekcijama, ali isto tako su se povijesno pokazali kao dobri čuvari vrijednosti u borbi s inflacijom te monetarnom i fiskalnom neodgovornosti.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju