Financije
StoryEditor

Zbog same činjenice prelaska na euro dolazi do blage inflacije od 0,2 do 0,3 posto

03. Listopad 2022.
Zvonimir Savić, Mladen Vedriš, Michael Faulend

Iznenađenja oko ulaska Hrvatske u eurozonu više nema, operativno-tehničke pripreme krenule su dovoljno rano da svi budu spremni za uvođenje eura, zaključak je današnjeg predavanja i press konferencije povodom otvorenja nove akademske godine na Visokom učilištu EFFECTUS.

Michael Faulend, vice guverner HNB-a, najavio je da, ako banke primijete velike priljeve 'novca iz madraca', radit će se analize da se otkrije ima li povećanja kupoprodajnih ugovora za kupovanje nekretnina bez kredita.

– U razdoblju ispred nas definitivno će se ta količina novca u opticaju, bez obzira koristi li se za transakcije ili je 'pod madracem', morati zamijeniti – rekao je vice guverner te podsjetio da će se novčanice moći trajno zamjenjivati, a kovanice će se nakon 2023. godine moći zamjenjivati još dodatne dvije godine.

Kune će se u prvih godinu dana od uvođenja eura moći zamijeniti u svim bankama te poslovnicama Fine i Hrvatske pošte. Nakon tog roka moći će se zamijeniti samo u Hrvatskoj narodnoj banci.

Svjetska valuta

Faulend je pred studentima i profesorima održao kratko predavanje o koristima ulaska u eurozonu za Hrvatsku, pri čemu je kao najveću prednost istaknuo uklanjanje valutnih rizika, odnosno rizika od devalvacije.

image

Michael Faulend

– Druga velika važna korist su relativno niže kamatne stope, jer nije isto zadužuju li se poduzeća u Njemačkoj po stopi od dva posto, a u Hrvatskoj po pet posto – rekao je Faulend te dodao da kada i Hrvatskoj stope zaduživanja budu manje, bit ćemo konkurentniji.

Uz niz drugih elemenata koji jamče veću otpornost hrvatskog gospodarstva u vrijeme krize, poput korona krize prije dvije godine te trenutne krize, tu su i transakcijski troškovi.

– Euro je uz dolar jedina svjetska valuta, ne postoji treća. Činjenica da netko ima svjetsku valutu znači jednostavnije i jeftinije trgovanje. Zemlja koja ima svjetsku valutu obavlja vanjsku trgovinsku razmjenu bez mjenjačnica, što je ušteda. Troškovi i rizici koji dolaze s uvođenjem eura jednokratnog su karaktera, dok su koristi trajnog karaktera i postoje kroz cijeli niz godina – objasnio je vice guverner.

Izazovi su iza nas

U raspravi koja je uslijedila, a koju je moderirao ekonomski stručnjak Mladen Vedriš, sudjelovao je i Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera Republike Hrvatske za ekonomska pitanja. Savić se, zajedno s Faulendom, tim povodom prisjetio kako su prije pet godina tekli prvi razgovori o ulasku Hrvatske u eurozonu.

Naglasio je da je proces prilagodbe Hrvatske na euro najbrži od svih članica europodručja, kao i da je sada cilj da prihvatimo euro što 'brže i jednostavnije'. U procesu prelaska na euro najvažnija je zaštita potrošača, istaknuo je Savić.

image

Zvonimir Savić

– Poučeni iskustvima drugih država, provodimo cijeli niz mjera. Iskustva drugih država pokazala su da zbog same činjenice prelaska na euro postoji vrlo blagi i jednokratni pritisak na cijene, uglavnom 0,2 do 0,3 posto. Stoga ne očekujemo da će doći do većeg pritiska zbog uvođenja eura, no nezgodno jest što je Hrvatska u tendenciji vrlo visoke stope inflacije pa se stvara takav dojam da je sve vezano uz euro. Međutim, situacija nije takva – objasnio je Savić te dodao da srednjoročno i dugoročno prelazak na euro za Hrvatsku znači povećanje konkurentnosti, a time i povećanje plaća.

– Nemamo velikih izazova pred nama. Najvažnije je da se poduzetništvo i građanstvo što prije prilagodi situaciji, što neće biti problem jer je činjenica da je Hrvatska najeuriziranija država od država koje nemaju euro – rekao je Savić i zaključio da ulazak Hrvatske u eurozonu ne bi bio moguć bez političke stabilnosti.

26. studeni 2022 10:20