Kako smo već ranije pisali u Lideru, kamatne stope u Hrvatskoj su sporije rasle pa će sporije i padati. Ovo objašnjenje dali su nam iz Hrvatske udruge banaka kao odgovor na pitanje zašto u prvih 10 mjeseci ove godine kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj nisu padale, za razliku od ostalih zemalja eurozone, izuzev Grčke.
Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj iznosila je 3,72 posto u rujnu ove godine. U odnosu na prethodni mjesec, zabilježen je blagi pad od 0,03 postotna boda, dok je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine zabilježen blagi rast od 0,18 postotnih bodova, priopćili su nam iz Hrvatske udruge banaka (HUB).
Kada govorimo o promjeni kamatnih stopa, navode iz HUB-a, važno je naglasiti da je potrebno određeno vrijeme da se promjena monetarne politike, koja se u ovoj fazi ogleda kroz smanjivanje kamatnih stopa Europske središnje banke, prelije na tržište kredita.
– Zbog specifičnosti tržišta u Hrvatskoj tako je bilo u fazi rasta kamatnih stopa kada su kamatne stope na kredite reagirale puno sporije i blaže te bile među najnižima u cijelom europodručju. Jednako tako očekujemo blag i spor prijenos u trenutnoj fazi spuštanja kamatnih stopa – navode iz HUB-a ističući da su u drugim državama eurozone stambeni krediti većinski odobravani s promjenjivim kamatnim stopama vezanim uz Euribor koji snažno korelira s ključnim kamatnim stopama ECB-a.
– U Hrvatskoj je većina stambenih kredita odobrena uz fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu. Korisnici stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom većinski imaju ugovorenu nacionalnu referentnu stopu (NRS) koja je povezana s kamatnim stopama na depozite. S obzirom na to da smo imali kontinuirani rast kamatnih stopa na depozite NRS se blago i postepeno povećavao u recentnom razdoblju. Važno je napomenuti da su u razdoblju od 2022. (srpanj 2022. prvo podizanje kamatnih stopa) do 2024. (lipanj 2024. – prvo spuštanje kamatnih stopa) kamatne stope ECB-a porasle za 4,5 postotnih bodova, dok se u Hrvatskoj na stambene kredite taj rast prelio za samo 25 posto – kažu iz HUB-a dodajući da kapital, likvidnost, elastičnost potražnje, kvaliteta kredita, trajnost prosječnih kreditnih ugovora i drugi čimbenici imaju snažan utjecaj na kamatni prijenos.
Bankarski sustav visoko likvidan
Također, kamatne stope na stambene kredite ove godine su padale brže tamo gdje je gospodarska aktivnost, pa samim i time i potražnja, slabija. Hrvatska ima jednu od najvećih stopa gospodarskog rasta te je samim time i potražnja za kreditima, kako tvrdi HUB, snažna - godišnja stopa rasta stambenih kredita dugo se vremena kreće oko 10 posto.
– Aktualna razina kamatnih stopa i dalje je usporediva s prosječnim troškom posudbi za kupnju nekretnina u primjerice Austriji te i dalje imamo niže kamatne stope u odnosu na velik broj država europodručja. Zaključno, kamatne stope u Hrvatskoj su manje osjetljive i u fazi kada kamatne stope ECB-a rastu i kada padaju, no dugoročno su povoljnije nego ikada i usporedive s puno razvijenijim državama europodručja te u narednom razdoblju možemo očekivati nastavak kamatnog prijenosa, odnosno postupno snižavanje kamatnih stopa na kredite – navode iz HUB-a.
Ipak, dok svakodnevno slušamo reklame o uvjetima za stambene kredite kod pojedinih banaka odlučili smo pogledati kako se kreću efektivne kamatne stope (EKS) u domaćim bankama. Podaci su to koji se mogu naći na Informativnoj listi ponude kredita potrošačima objavljenoj na službenoj stranici Hrvatske narodne banke.
Prema navedenoj informativnoj listi najveću EKS ima Kent banka te iznosi 6,25 posto dok je najmanja kamatna stopa u Karlovačkoj banci, a iznosi 4,07 posto. Zagrebačka banka slijedi Karlovačku po niskim kamatama te njena EKS iznosi 4,11 posto, zatim ide OTP sa 4,29 posto, Privredna banka Zagreb sa 4,32 posto te Hrvatska poštanska banka s 4,35 posto. Od najvećih banaka u Hrvatskoj tu je još i Erste banka čija EKS iznosi 4,46 posto.
Iz Erste banke su nam prokomentirali situaciju s kamatnim stopama u Hrvatskoj potvrdivši izjavu HUB-a da je u proteklom razdoblju razina kamatnih stopa dominantno ovisila o potezima nositelja monetarnih politika u segmentu podizanja, odnosno spuštanja referentnih kamatnih stopa.
– Međutim, iako je rast kamatnih stopa bio vidljiv i u Hrvatskoj, to je bilo u blažem obliku u odnosu na neke druge usporedne europske zemlje, posebice one izvan eurozone, imajući u vidu ulazak Republike Hrvatske u monetarnu uniju, koristi integracije poput praktičnog ukidanja valutnog rizika te doprinosa smanjenju premije na rizik, kao i činjenicu da je bankarski sustav u Hrvatskoj već od ranije visoko likvidan – navode iz Erste banke dodajući da su, kada se govori o novim plasmanima, sugerirali da su kamatne stope u ovom kamatnom ciklusu izgledno oko svog vrhunca.
Gotovo 90 posto građana ugovorilo fiksnu kamatnu stopu
– Eventualan postupni pad kamatnih stopa ovisit će o dinamici daljnjeg spuštanja referentnih kamatnih stopa, oko čega i dalje postoji doza neizvjesnosti, ali i o drugim faktorima, pri čemu treba istaknuti rastući trend depozitnih kamatnih stopa. Naime, kada govorimo o već odobrenim kreditima, posebice onima koji su vezani uz Euribor, nove tržišne okolnosti bit će vidljive u visini kamatne stope. Međutim, suprotno Euriboru, NRS stopa, koja ovisi o razini kamatnih stopa koje banke plaćaju svojim deponentima, izgledno će nastaviti bilježiti uzlazni trend. Uz to, treba istaknuti da je dio kredita građana u otplati, a koji su vezani uz Euribor, zbog rasta referentnih stopa već ranije dosegao zakonsko ograničenje maksimalne visine kamatnih stopa te su one u ovom trenutku niže u odnosu razine na kojima bi bile da ne postoji zakonom određena granica – navode iz Erste banke napominjući da krediti građana u otplati, koji su ugovoreni uz primjenu promjenjive kamatne stope, ovise o kretanju promjenjivog parametra (NRS, 6M ili 12M EURIBOR) te se kamatna stopa usklađuje jednom ili dvaput godišnje, u pravilu u mjesecu u kojem je kredit inicijalno podignut, odnosno 1. siječnja ili 1. srpnja, ako su u pitanju krediti vezani uz Euribor ugovoreni prije 1. siječnja 2014. godine.
– U ovom trenutku, gledano portfeljno prema volumenu, gotovo 90 posto kredita građanima u otplati ugovoreno je uz neki oblik fiksne kamatne stope (fiksna kamatna stope na cijelo razdoblje otplate ili kombinirana, uz jedan vremenski dio otplate u kojem je kamatna stopa fiksna), dok je oko 10 posto kredita ugovoreno uz promjenjivu kamatnu stopu – od toga je njih oko 49 posto vezano uz Euribor, a 51 posto uz NRS – kažu iz ove banke.
Kada je riječ o novim kreditima, Erste banka, kako tvrde, u posljednje vrijeme nije mijenjala kamatne stope niti u ovom trenutku ima u planu uvođenje promjena u tom segmentu. No, pomno prati i analizira tržišna kretanja, uključujući i kretanja referentnih kamatnih stopa, te svoje poslovanje usklađuje s njima.
Na upit o stambenim kreditima svoj nam je odgovor poslala i OTP banka koja tvrdi da će kamatne stope na postojeći portfelj uskladiti s kretanjem referentnih kamatnih stopa, dok se kamatne stope na novoodobrene kredite formiraju i prilagođavaju ovisno o situaciji na tržištu.