Zlato na povijesnom vrhuncu: Premašilo 3.800 dolara za uncu

Cijena zlata je po prvi put u povijesti premašila 3.800 dolara po unci te se trenutno kreće oko 3.814,08 USD/oz. Ovo je vrlo vjerojatno tek početak intenzivnog uzlaznog rasta, s obzirom da se očekuju još dva smanjenja kamatnih stopa ove godine, koja bi mogla pogurati zlato do novih vrhunaca.

Cijena zlata je potaknuta mogućnošću američkog 'government shutdowna' (zatvaranja savezne vlade), što je poljuljalo tržišta i oslabilo dolar. Zlato je od početka godine poraslo za 45 posto, zahvaljujući zabrinutosti zbog razine državnog duga, inflacije i pitanja o statusu američkog dolara kao glavne svjetske rezervne valute, prenosi Financial Times.

Veliki poticaj rastu došao je od zapadnih ulagača koji se sve više okreću ETF-ovima vezanim uz zlato. Analitičari Deutsche Banka ističu da sada postoje dva snažna izvora potražnje: središnje banke i ETF ulagači. U rujnu su priljevi u ETF-ove gotovo dosegli 100 tona, što je najbrži mjesečni rast od travnja, a ukupne količine zlata u ETF-ovima približile su se rekordnim razinama iz razdoblja pandemije, prema podacima World Gold Councila.

Neizvjesnost oko financiranja američke vlade dodatno je potaknula cijene zlata jer se ono promatra kao zaštita od pada vrijednosti dolara i političkih nestabilnosti u SAD-u. Ako se do utorka ne postigne dogovor o privremenom financiranju, saveznoj vladi prijeti zatvaranje.

Središnje banke ove godine također povećavaju svoje zlatne rezerve, smatrajući zlato privlačnim protutežama dolaru. Investitori, uključujući hedge fondove, pokazali su rekordan interes – prema podacima američke regulatorne agencije CFTC, špekulativne pozicije u zlatu dosegnule su 73 milijarde dolara. Analitičari ističu da ulagači ne odustaju jer očekuju niže kamatne stope i trajnu inflaciju.

John Reade iz World Gold Councila dodaje da se na tržištu počinje osjećati 'FOMO' efekt (fear of missing out) – hedge fondovi koji su propustili raniji rast cijene zlata sada ulaze kako ne bi propustili priliku. Najveći rast ulaganja zabilježen je u velikim, likvidnim ETF-ovima s višim naknadama, koje uglavnom koriste institucionalni ulagači.

Kako će se kretati cijena zlata u narednim mjesecima?

Analitičari investicijske banke Goldman Sachs predviđaju da bi s krajem 2025. i početkom 2026. godine unca zlata mogla dosegnuti cijenu od čak pet tisuća dolara. Ova optimistična prognoza temelji se na čimbenicima poput neizvjesne politike Feda, snažne potražnje središnjih banaka, zabrinutosti zbog inflacije i rastućeg interesa institucionalnih ulagača.

Druge velike banke, poput JP Morgana i UBS-a, predviđaju nešto skromnije brojke i vjeruju da bi zlato do sredine 2026. moglo dosegnuti četiri tisuće dolara. Uzlazni trend potaknut je očekivanjima o smanjenju kamatnih stopa, kontinuiranim kupnjama središnjih banaka, diversifikacijom od američkog dolara i potražnjom za sigurnim utočištem uslijed geopolitičkih i ekonomskih neizvjesnosti.

- Od početka godine, cijena zlata je narasla za 45 posto, a ciklus intenzivnog rasta i dalje traje. Iako je sada pogodno vrijeme za ulaganje u zlato, volim napomenuti da je uvijek dobra prilika investirati u zlato, jer je zlato dugoročna investicija s ciljem zaštite imovine od inflacije i geopolitičkih nestabilnosti te na njega ne treba gledati kao na alat za brzu zaradu. Investitorima savjetujem da razmotre strategije poput postupne akumulacije i ulaganja u redovitim intervalima, kako bi se zaštitili od volatilnosti tržišta i inflacijskih rizika - rekao je Vladimir Potočki, direktor sektora za investicijsko zlato Auro Domus grupe.

Zašto cijena zlata vrtoglavo raste?

Cijena zlata niže povijesne vrhunce zbog niza snažnih globalnih čimbenika koji se poklapaju u 2025. godini.

- Prije svega, slabljenje američkog dolara učinilo je zlato jeftinijim za kupce, potaknuvši snažniju globalnu potražnju. Inflacija i dalje ostaje iznad ciljeva središnjih banaka, što jača tradicionalnu ulogu zlata kao zaštite od gubitka kupovne moći papirnatih valuta.

Osim toga, investitori očekuju smanjenje kamatnih stopa od strane Feda kako bi se izbjegli rizici recesije, što smanjuje oportunitetni trošak držanja zlata koje ne donosi prinos i povećava ulaganja u taj metal. Također, geopolitičke napetosti – od sukoba u istočnoj Europi i na Bliskom istoku do napetih odnosa među velikim silama – dodatno guraju ulagače prema zlatu kao sigurnom utočištu - objasnio je Potočki.

Središnje banke, osobito u gospodarstvima u razvoju poput Kine i Indije, pojačavaju kupnju zlata kako bi diversificirale rezerve i udaljile se od američkog dolara zbog straha od globalne monetarne nestabilnosti. Ova kontinuirana akumulacija stvara pritisak na opskrbu i podupire rast cijene. Dodatno, mali ulagači i ETF-ovi vezani uz zlato ulaze na tržište potaknuti strahom da bi mogli propustiti dobitke, čime dodatno pojačavaju uzlazni trend.

Glavni rizici ako zlato dosegne 5.000 USD/oz

1. Neovisnost Feda i monetarna politika

Ako tržišta zaključe da Fed gubi neovisnost i previše popušta pod političkim pritiscima, inflacija bi mogla porasti, smanjilo bi se povjerenje u američke obveznice i dolar, što bi moglo dodatno podići cijenu zlata, ali i povećati rizike financijske nestabilnosti.

2. Korekcija tržišta i realizacija dobiti

Nagli rast može dovesti do spekulativnih pozicija i masovnih oklada na tržištu futuresa, što otvara prostor za korekcije i povećava volatilnost.

3. Geopolitičko i ekonomsko smirivanje

Ako se veliki sukobi stabiliziraju ili globalna tržišta dionica nastave uzlazni trend, potražnja za zlatom kao sigurnim utočištem može oslabiti.

4. Neravnoteže ponude i potražnje

Promjene u rudarskoj proizvodnji ili većoj reciklaži zlata mogu povećati dostupnost i spustiti cijene. Strategije središnjih banaka također mogu poremetiti trenutnu ravnotežu.

5. Valutni i globalni ekonomski uvjeti

Jači američki dolar mogao bi ograničiti dobitke zlata. Promjene u kamatnim stopama i inflacijskim očekivanjima mogu brzo preusmjeriti potražnju i smjer kretanja cijene.

Kratki pregled kretanja cijena zlata

U proteklih mjesec dana cijena zlata je narasla za gotovo 12 posto. Ovo je popriličan skok, posebno uzme li se u obzir podatak da vrijednost zlata raste u prosjeku između 9 i 10 posto godišnje.

- Samo u posljednjih godinu dana spot cijena zlata je narasla za 43 posto. Na duge staze taj je rast još izraženiji – s trogodišnjim rastom od gotovo 130 posto i dvadesetogodišnjim rastom od 730 posto, zlato ostaje među najstabilnijim klasama imovine s ulogom najboljeg čuvara vrijednosti u nesigurnom okruženju - istaknuo je Vladimir Potočki te dodao kako uzlazni trend rasta cijene dodatno pojačava interes za investicijskim zlatom.

Hrvati su prepoznali investicijsko zlato kao dugoročnu investiciju kojom primarno žele sačuvati vrijednost novca, ali i uštedjeti za budućnost. Veća financijska pismenost građana, spremnost na alternativne oblike ulaganja, povlašteni porezni tretman zlata, niske kamate na bankovnu štednju i obveznice te činjenica da nekretnine postaju sve nedostižnija investicija – neki su od glavnih razloga zašto Hrvati sve više novaca ulažu u žuti metal.

Prema prognozama Auro Domusa očekuje se da bi 2025. godina mogla biti povijesna za hrvatsko tržište plemenitih metala te da bi Hrvati mogli kupiti investicijskog zlata u vrijednosti od čak milijardu eura.