
Cijena zlata u petak je prešla psihološku i rekordnu razinu od tri tisuće dolara za uncu na krilima nesigurnosti oko daljnjeg razvoja carinskog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump, ali i povećanih očekivanja da će središnja banka SAD-a pokrenuti novi ciklus labavije monetarne politike. U petak prijepodne zlatom se trgovalo za 3008 dolara, što je 0,6 posto više nego dan ranije. Porasla je cijena i ostalih plemenitih metala. Vrijednost srebra ojačala je 2,4 posto, na malo manje od 35 dolara dok se paladijem trgovalo po 973,50 dolara, što je jedan posto više. Platina je poskupjela 0,7 posto, na 1012 dolara.
Zlato je tako na putu da mu cijena poraste i drugi uzastopni tjedan, za oko tri posto. Kako ističu inozemni analitičari za CNBC, rast cijene zlata odražava očekivanja ulagača da će trgovinske tenzije vjerojatno postati još ‘užarenije‘ prije nego li dođe do ublažavanja. Kako bi se zaštitili od velike kolebljivosti na financijskim tržištima koja trenutno vlada, investitori se okreću sigurnijim oblicima imovine, a zlato oduvijek ima takav status.
Američki predsjednik otvorio je nekoliko trgovinskih frontova, od Kanade, preko Meksika do Kine. Posljednja u nizu je i Europska unija kojoj je uveo carine na aluminij i čelik. Nakon europskog odgovora, kojim će se, između ostaloga, američki viski cariniti po stopi od 50 posto, Trump je najavio da će SAD alkoholna pića iz Europe cariniti po stopi od 200 posto. Prema mišljenju analitičara, recipročne carine pokazat će svoj efekt na cijene, a time i inflaciju, u drugom tromjesečju.
Financijska tržišta željno iščekuju i sjednicu američke središnje banke (Fed) koja je na rasporedu iduće srijede. Prema očekivanjima, Fed će zadržati ključne kamatne stope u sadašnjem rasponu od 4,25 do 4,50 posto. Međutim, investitori čekaju što će čelni ljudi poručiti o mogućnosti narednih smanjenja i kojom će se to dinamikom odvijati.