Zlato ove godine privlačnije i od švicarskog franka

Ako je rast cijene jedini kriterij, onda se ove godine samo jedna investicijska klasa može pohvaliti statusom sigurnog utočišta, a to je zlato. Kako navodi CNBC, cijena unce zlata trenutno iznosi više od 3400 dolara, a tijekom ove godine zlato je poskupilo 30 posto.

Time rast cijene najplemenitijeg metala nadmašuje rast drugih tradicionalnih sigurnih utočišta, poput japanskog jena, švicarskog franka i američkih državnih obveznica. To pak prisiljava investitore da preispitaju kako stvarno izgleda sigurno utočište za kapital u sadašnjem okruženju geopolitičkog usijanja i sve upitnije fiskalne održivosti najveće svjetske ekonomije.

Rušenje rekorda

Među valutama u prošlosti je sigurna oklada bio američki dolar. Međutim, dolarov indeks, mjerilo vrijednosti dolara prema košarici valuta, oslabio je blizu 10 posto od početka godine. Valute koje također slove za sigurna utočišta, poput japanskog jena i švicarskog franka, ojačale su osam, odnosno deset posto prema dolaru u tom razdoblju.

Prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice koje se smatraju za mjerilo u svijetu državnog duga od početka godine niži su oko 19 baznih bodova. Podsjetimo, prinosi i cijene obveznica kreću se u suprotnim smjerovima, što znači da niži prinosi znače više cijene.

Nasuprot tome, cijene zlata već mjesecima postavlja nove rekorde. Ovogodišnja najviša cijena iznad 3500 dolara zabilježena je u travnju. Ovogodišnju jagmu za zlatom potaknula je atmosfera nestabilnosti i neizvjesnosti, posebno nakon nedavne eskalacije tenzija na Bliskom istoku gdje već peti dan ne prestaje razmjena bombi i raketa između Izraela i Irana.

Međutim, vanjskotrgovinska i općenito ekonomska politika administracije predsjednika Donalda Trumpa također idu na ruku zlatu.

- Postoji rastući osjećaj o nesigurnoj budućnosti američkog dolara i tržišta američkih državnih obveznica. Mislim da je to potaknulo puno više interesa za alternativna sigurna utočišta poput zlata -  rekao je dužnosnik Svjetskog vijeća za zlato, Shaokai Fan.

Podsjetimo, američke državne obveznice suočile su se s oštrom rasprodajom u travnju nakon što je predsjednik Donald Trump uveo 'recipročne' carine za gotovo pola svijeta. Naknadni izlazak investitora iz dugoročnog američkog duga dogodio se u svibnju nakon što je Moody's snizio kreditni rejting SAD-a. Trumpov prijedlog porezne reforme poslužio je kao dodatni udarac dugogodišnjoj reputaciji američkih državnih obveznica kao sigurnog utočišta, nakon što je prinos na 30-godišnje obveznice prešao ključnih pet posto.

Problemi jena i franka

Potražnja za američkim dužničkim instrumentima od tada se blago oporavila. Američke obveznice i dolar nisu bili jedini čija je reputacija sigurnog utočišta narušena. Usporedno s rasprodajom američkih obveznica u svibnju, investitori su izlazili i iz japanskih državnih obveznica. Prinos na 10-godišnji japanski dug porastao je za 39 baznih bodova od početka ove godine, što ukazuje na pad potražnje. Japanski jen ojačao je oko osam posto prema dolaru u istom vremenskom razdoblju.

Razlog jačanja jena leži u monetarnoj politici središnje banke Zemlje izlazećeg sunca. Kako Banka Japana nije podigla kamatne stope koliko su to posljednjih godina učinili američki Fed i europski ECB, to je sada motiv investitorima da se premjeste u jen. Japanska središnja banka zadržala je svoju kamatnu stopu na 0,5 posto, ponajviše zbog zabrinutosti oko utjecaja Trumpovih carina na ekonomske izglede te izvozno orijentirane zemlje.

Švicarski franak, još jedna tradicionalna valuta sa statusom sigurnog utočišta, ojačao je iznad 10 posto prema dolaru od početka godine. Međutim, tamošnja središnja banka prema nekim tumačenjima pokušava obeshrabriti priljev kapitala u franak. U ožujku je švicarska središnja banka postavila svoju kamatnu stopu na 0,25 posto.

Opsežne kupnje zlata od strane globalnih središnjih banaka također povećavaju njegovu privlačnost. Prošle godine središnje banke dodale su neto 1045 tona zlata u svoje rezerve, što je označilo već treću uzastopnu godinu da su kupnje premašile tisuću tona. Europska središnja banka također je nedavno izvijestila da je zlato nadmašilo euro kao druga najveća rezervna imovina, čineći oko 20 posto globalnih rezervi krajem 2024. godine.