Zlato preteklo euro i postalo druga najveća rezervna imovina u svijetu

Potaknuto rekordnim kupnjama i rastom cijena, zlato je prestiglo euro i postalo druga najvažnija svjetska rezervna imovina za središnje banke, prema podacima Europske središnje banke. Zlato u polugama činilo je 20 posto globalnih službenih rezervi prošle godine, odmah iza američkog dolara s 46 posto, dok je euro činio 16 posto, pokazali su podaci iz izvješća ECB-a objavljenog danas.

- Središnje banke nastavile su akumulirati zlato rekordnim tempom - naveo je ECB, dodajući da su središnje banke u 2024. treću godinu zaredom stekle više od tisuću tona zlata, petinu ukupne globalne godišnje proizvodnje i dvostruko više od godišnje količine u 2010-ima.

Povijesni rekord

Kako prenosi Financial Times, zalihe zlata koje drže središnje banke diljem svijeta približavaju se povijesnim rekordima poslijeratnog brettonwoodskog doba. Do 1971. globalni tečajevi bili su fiksirani na američki dolar, koji se mogao pretvoriti u zlato po fiksnom tečaju.

Zlatne rezerve središnjih banaka, koje su dosegle vrhunac od 38 tisuća tona sredinom 1960-ih, ponovno su porasle i dosegle 36 tisuća tona u 2024. godini, prema najnovijim podacima ECB-a.

- Središnje banke diljem svijeta sada drže gotovo jednaku količinu zlata kao i 1965. godine - navodi se u izvješću ECB-a.

Veliki kupci prošle godine bile su Indija, Kina, Turska i Poljska, prema Svjetskom vijeću za zlato.

Diverzifikacija od dolara

Rast cijene zlata od 30 posto prošle godine bio je jedan od čimbenika koji su doprinijeli porastu udjela zlata u globalnim deviznim rezervama. Od početka godine cijena zlata porasla je za dodatnih 27 posto te je dosegla povijesni maksimum od 3500 dolara po unci.

Iako zlato ne nosi kamate i skupo ga je čuvati, investitori diljem svijeta smatraju ga sigurnom imovinom koja je visoko likvidna te nije izložena riziku druge ugovorne strane niti sankcijama.

Posljednjih godina središnje banke također su se pokušavale diverzificirati od američkog dolara zbog geopolitičke nestabilnosti i razine američkog duga. Trend dedolarizacije se ubrzao, posebno među zemljama u razvoju, i nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada su SAD ciljale na pristup Rusije financijskim tržištima. U izvješću ECB-a stoji i da je kupnja zlata bila način zaštite od sankcija poput zamrzavanja financijske imovine.

- U pet od deset najvećih godišnjih povećanja udjela zlata u deviznim rezervama od 1999., uključene zemlje suočile su se sa sankcijama iste ili prethodne godine - pokazala je analiza središnje banke, a dodaje se i da su 'zemlje koje su geopolitički bliske Kini i Rusiji' povećale zalihe zlata u posljednje tri godine više od drugih.

Zaštita od političkog rizika

Istraživanje među 57 središnjih banaka koje su prošle godine držale zlato također je otkrilo da su zabrinutost zbog sankcija, očekivane promjene u globalnom monetarnom sustavu i želja da se manje ovisi o američkom dolaru bili pokretači na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju.

Štoviše, dok je zlato povijesno postajalo jeftinije kada su realni prinosi druge imovine rasli, ova dugogodišnja korelacija se narušila od početka 2022., a investitore privlači zlato kao zaštita od političkog rizika više nego kao zaštita od inflacije.

ECB je primijetio i da se ponuda zlata u posljednjim desetljećima povećavala u vrijeme visokih cijena, a predviđaju da će se taj trend nastaviti.