Dodijeljene su nagrade za najbolje novinare 'Hrvoje Mateljić'

Josipa Ban, Sarah Viteškić i Donatella Pauković dobitnice su ovogodišnje Liderove nagrade 'Hrvoje Mateljić' koju Lider već 16 godina dodjeljuje za najbolje novinarske priloge o gospodarstvu objavljene u tiskanom ili digitalnom mediju, za najbolje novinarske radove o gospodarstvu emitirane u elektroničkim medijima (radio ili TV) i za najbolje radove o gospodarstvu mladog novinara do 29 godina.

Nagradu je Lider utemeljio u znak sjećanja na prerano preminulog kolegu, novinara Hrvoja Mateljića. Osim što se njome želi sačuvati uspomena na Hrvoja, želi se odati priznanje kolegama i kolegicama koji ustraju na visokokvalitetnom i analitičkom novinarstvu. Hrvoje Mateljić (1974. – 2008.) bio je profesionalni novinar 12 godina prije nego što je tragično preminuo. Pratio je sektor telekomunikacija, spajanja i preuzimanja, a svu širinu svog znanja pokazao je u makroekonomskim temama.

Upravo zato je i ovo emotivan događaj i za Lider, ali i za cijelu struku što je potvrdila i direktorica Lidera Bojana Božanić Ivanović dodajući pritom da su uvjeti u kojima mediji posluju sve izazovniji.

Dodjela nagrade Hrvoje Mateljić 2025.
Bojana Božanić

- Uključenost publike u tradicionalne medije opada, raste ovisnost o video platformama, a prema Reutersovom istraživanju influenceri imaju sve više utjecaja na sceni – rekla je Božanić Ivanović spominjući i TikTok kao najbrže rastuću platformu za konzumiranje sadržaja.

Tu je naravno, kaže Liderova direktorica, i umjetna inteligencija koju mnogi izdavači sada istražuju kako ju koristiti, no publika je i dalje skeptična prema njoj.

- AI bi trebao ubrzati proizvodnju vijesti, no povjerenje u medije i sada je nisko. Svega 40 posto publike ima povjerenje u medije što je jako loš podatak, no veseli nas da je pad zaustavljen. U Hrvatskoj je situacija još gora, povjerenje je samo na 35 posto – navela je Liderova direktorica napominjući pritom da je samo 18 posto ljudi globalno zainteresirano platiti sadržaj dok je u Hrvatskoj to svega šest posto ljudi.

- Mi trebamo dizati povjerenje u medije kako bismo mogli naplaćivati taj sadržaj, osigurati svoju vidljivost na platformama o čijim algoritmima malo znamo te ulagati dalje u neki razvoj AI alata u nadi da ćemo postići s tim kompanijama neki dogovor i način suživota, a uz sve to se moramo nositi s influencerima i različitim proizvođačima sadržaja koji nemaju uredničku odgovornost i koji su u nekim zemljama velik izvor dezinformacija – izjavila je Božanić Ivanović naglašavajući pritom da je to naša svakodnevica, na nju smo navikli, ali zato vesele projekti kao što je ovaj koji slave novinarsku struku.

Nekoliko uvodnih riječi rekao je i Simone Mammi, direktor JT Internationala Zagreb.

- Smatramo se privilegiranim podržavati medijske radove koji su visoko kvalitetni te podržavati nagradu u spomen na Hrvoja Mateljića – rekao je Mammi sjećajući se da se nekada želio baviti i novinarstvom te ga gleda kao svoju strast i veliko zadovoljstvo.

Dodjela nagrade Hrvoje Mateljić 2025.
Simone Mammi

- Čestitam ovogodišnjim pobjednicima. Mi podržavamo ovu inicijativu i nastavit ćemo ju podržavati i dalje – zaključio je Mammi.

Nakon uvodnih govora zamjenik glavnog urednika u Lideru Vanja Figenwald predstavio je rezultate ankete među poslovnim novinarima naslovljenu 'Osvrt na 2025.'. Kako je rekao, inflacija je i 2025. ostala glavna ekonomska tema, a većina ispitanika (55,6 posto) smatra da je uzrokovana kombinacijom faktora, dok 22 posto ističe rast plaća kao ključni pokretač.

Dodjela nagrade Hrvoje Mateljić 2025.
Vanja Figenwald

- Vladine intervencije većinom se ocjenjuju negativno, a 77,8 posto ispitanika drži neopravdanim prozivanje privatnog sektora – rekao je Figenwald dodajući da većina novinara očekuje blago hlađenje gospodarskog rasta.

Dodjeli nagrada prethodila su i dva panela. Na panelu “Izazovi poslovnog novinarstva” otvorila se rasprava o tome kako tehnologija, društvene mreže i umjetna inteligencija mijenjaju medijski pejzaž, ali i koliko je, unatoč svemu, suština novinarstva ostala ista.

– Sjećam se kad sam došao u Večernji list – u kutu su sjedili dva dečka i jedna cura, radili su portal i nitko ih nije doživljavao. Danas je upravo na njima najveći pritisak – prisjetio se Mladen Miletić. Dodao je kako su društvene mreže bile prvi veliki disruptor, a danas je to umjetna inteligencija

– Znamo prepoznati tekstove koje je napisao AI. Koristan je za prevođenje, ali prava vrijednost novinarstva je u analizi i razumijevanju konteksta – rekao je Miletić koji smatra da se publiku ne smije ni podcjenjivati ni precjenjivati.

– Poslovne analize možda neće čitati mase, ali čitat će ih oni kojima trebaju. Zato je važno da zadržimo kvalitetne ljude i budemo uporni u modelu pretplate. Publika hoće dobar sadržaj i kvalitetan print, ako je dobro ciljan – izjavio je Miletić.

Glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović složio se da suština poslovnog novinarstva nije doživjela velike promjene.

– Kvalitetno novinarstvo ostalo je isto. Moraš znati statistiku, razumjeti ekonomiju, imati strast i stalno propitivati. Ako izgubimo od umjetne inteligencije, to je tržište, ali ta utakmica je fascinantna jer nas tjera da budemo bolji – rekao je Šajatović koji je upozorio na još jedan problem, a to je obrazovanje.

– Najveća opasnost po poslovne medije nije AI, nego to što nam dolaze mladi koji nisu naučeni kritičkom razmišljanju. A novinarstvo jest traženje najvjerodostojnije verzije istine – izjavio je Šajatović

Ozren Kronja iz Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI) ocijenio je da AI ne treba gledati kao neprijatelja, već kao alat.

– AI čita sve, analizira sve i donosi zaključke, ali pitanje je: kakvi su ti zaključci? On ne može povezati stvari koje nisu napisane. Tu je novinar nezamjenjiv – zaključio je Kronja.

Dodjela nagrade Hrvoje Mateljić 2025.
Okrugli stol: Izazov Poslovnog Novinarstva:
Mladen Miletić, Ozren Kronja, Miodrag Šajatović, Gordana Gelenćer

Drugi panel, 'Turizam – spasitelj ili ucjenjivač hrvatskog BDP-a', ponudio je jednako živu raspravu, ali na sasvim drugom terenu. Govorilo se o ekonomskoj strukturi zemlje koja već desetljećima ovisi o turizmu, a istodobno se trudi smanjiti tu ovisnost.

Hrvoje Stojić istaknuo je kako turizam, prema satelitskim računima DZS-a i Instituta za turizam, čini oko 11,5 posto bruto dodane vrijednosti, ali ima nesrazmjerno velik utjecaj na potrošnju.

–  Turizam je odgovoran za više od pola osobne potrošnje u zemlji. No, treću godinu zaredom vidimo pad realnih prihoda što znači da je dosegnut zenit postojećeg modela – rekao je Stojić.

Usporedio je to s ICT sektorom koji, iako trenutno doprinosi s tek oko šest posto BDP-u, ima veći potencijal rasta.

– Hrvatska ima strategiju kojom bi u deset godina mogla udvostručiti dodanu vrijednost ICT-a. Pitanje je hoćemo li imati strpljenja i viziju da to provedemo – rekao je Stojić.

Bivši ministar financija i konzultant Zdravko Marić složio se da turizam jest važan, ali ne i dovoljan motor gospodarstva.

–  Kod BDP-a trebamo gledati i ostale grane. O tome pričamo 20 godina i suština je da i mi stvorimo dodatnu vrijednost. Nas ima nešto manje od 4 milijuna, a podatak kaže da 17 ili 20 milijuna ljudi dođe u Hrvatsku. Dakle, možemo obogatiti sadržaj i možemo unaprijediti turizam te imati veću dodanu vrijednost – izjavio je Marić.

Novinar Gojko Drljača upozorio je na paradoks.

– Turizam smo godinama idealizirali, a sada ga počinjemo previše regulirati. Umjesto da vidimo priliku u kapitalu koji je došao, mi se bavimo administrativnim igricama. To neće završiti dobro – zaključio je Drljača.

Najkonkretniji u prijedlozima bio je Goran Rihelj, urednik portala HrTurizam.hr.

–  Vodimo krive rasprave i mjerimo uspjeh pogrešnim pokazateljima. Ako turizam ne potiče razvoj drugih industrija, odnosno poljoprivrede, kulture, industrije, onda nema smisla – izjavio je Rihelj koji je pritom podsjetio i na apsurd.

– Imamo 12 milijuna dolazaka, a uvozimo jaja i salatu. Ako turizam raste, a poljoprivreda propada, onda nešto radimo pogrešno. Trebamo prestati gledati samo broj dolazaka i početi razmišljati strateški, odnosno kako prihod od turizma može pokrenuti druge sektore – zaključio je Rihelj.

Nagrada "Hrvoje Mateljić"
Okrugli stol: "Turizam- spasitelj ili ucjenjivač hrvatskog BDP-a?"
Hrvoje Stojić, Zdravko Marić, Gojko Drljača, Goran Rihelj, Gordana Gelenčer