HROK uputio demanti na članak o kreditnoj povijesti

Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) uputio je demanti na članak objavljen 26. kolovoza 2025. na Liderovom portalu pod naslovom 'Jeste li na ‘crnoj listi’? Provjerite svoju kreditnu povijest u Hroku'.

Iz HROK-a, na čijem je čelu Viktor Pavlinić, poručuju da u Osnovnom sustavu registra (OSR) ne postoji pojam 'crna lista' te da korištenje tog izraza, čak i u navodnicima, smatraju neprimjerenim i netočnim jer može stvoriti pogrešan dojam o svrsi i funkciji sustava.

– Hrok d.o.o. je trgovačko društvo koje djeluje kao izvršitelj obrade podataka u OSR sustavu, dok su kreditne i financijske institucije voditelji obrade. Hrok omogućuje tehničke i organizacijske uvjete za razmjenu podataka između tih institucija, u skladu s važećim zakonskim i regulatornim okvirom – stoji u demantiju.

Iz HROK-a dodatno naglašavaju da OSR sustav služi za razmjenu podataka o postojećim te zatvorenim ili podmirenim novčanim obvezama klijenata financijskih institucija u Republici Hrvatskoj. Ti se podaci koriste isključivo u svrhu procjene kreditne sposobnosti i upravljanja kreditnim rizikom, što je zakonska i regulatorna obveza kreditnih i financijskih institucija

Nadalje, naglašavaju da OSR sustav ne sadrži podatke o kreditnoj sposobnosti, niti Hrok vrši takvu procjenu.

- Svaka institucija interpretira podatke iz OSR sustava u skladu s vlastitim kreditnim politikama. Podaci se dostavljaju isključivo od strane kreditnih i financijskih institucija te su one odgovorne i za njihovu točnost. Rok čuvanja podataka u OSR sustavu iznosi najviše četiri godine od dana zatvaranja obveze, nakon čega se podaci automatski brišu - poručuju iz Hroka.

ističu da fizičke osobe imaju pravo, bez naknade zatražiti pristup svojim osobnim podacima u OSR sustavu podnošenjem zahtjeva za izdavanje kopije osobnih podataka, a sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR), i to izravno onoj kreditnoj/financijskoj instituciji čiji je klijent, ili putem Hroka, u tom slučaju potrebno je da svoj zahtjev sastavljen u slobodnoj formi u papirnatom obliku s potpisom ovjerenim kod javnog bilježnika poslati poštom, na adresu Hrok d.o.o., ulica Filipa Vukasovića 1, 10000 Zagreb.

Osoba u zahtjevu navodi minimalno svoje ime, prezime i OIB te adresu dostave (e-mail ili preporučena pošta). Hrok zaprimljene zahtjeve obrađuje u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u zakonski propisanom roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva.

Odgovor autora

Na demanti je reagirao i autor članka, financijski savjetnik Željko Morović, koji se ispričao zbog mogućih nesporazuma.

– Prije svega, ispričavam se HROK-u i čitateljima ako je došlo do nesporazuma u tumačenju teksta. Moj cilj bio je građanima približiti temu provjere vlastitih obveza na jednostavan i razumljiv način, nikako dovoditi u zabludu – naveo je Morović.

Dodao je da u članku nije tvrdio kako HROK ili OSR sustav procjenjuju kreditnu sposobnost, već da je sporno korištenje izraza „crna lista“ u kolokvijalnom smislu te netočna formulacija o naknadi.

– Pojam „crna lista” korišten je isključivo u kolokvijalnom smislu, jer ga građani često koriste kada govore o dugovanjima. Ipak, razumijem da takav izraz može stvoriti pogrešan dojam, pa ću ga u budućim člancima izbjegavati i koristiti isključivo službenu terminologiju.

Što se tiče naknade, u članku je pojednostavljeno navedeno da se izvještaj izdaje uz manju naknadu. Točnije je da građani imaju pravo besplatno dobiti izvještaj o svojim podacima u poslovnici banke, dok eventualni trošak može nastati jedino ako se zahtjev šalje poštom direktno HROK-u(naknada poštarine).

Ispričavam se zbog mogućih nesporazuma i zahvaljujem HROK-u na dodatnim pojašnjenjima koja doprinose točnom informiranju javnosti - pojasnio je Morović.