Protić: Treba sniziti PDV za ugostitelje da turizam bude konkurentniji

Turizam je jedna od glavnih hrvatskih gospodarskih grana, a ugostiteljstvo je njegov sastavni dio, možda i najvažniji, direktor Zvona Cateringa smatra Jurica Protić. Osim što se ugostitelji suočavaju s nizom izazova zbog visokih cijena koje utječu na njihovu nekonkurentnost, Protić uz njih teškoću za ugostitelje vidi i u fiskalizaciji 2.0, ocjenjujući da u nju ulazimo prebrzo i nepripremljeno.

Ugostitelji, dakle, traže izjednačavanje PDV-a na 13 posto za sve usluge u ugostiteljstvu.

– Sada je PDV na hranu u ugostiteljstvu 13 posto, a na ostale naše usluge 25 posto, što je među najvećim stopama u Europi; jedino Mađarska ima veću stopu, od 27 posto. Ako gledamo turističku konkurenciju na Sredozemlju, Italija i Španjolsk, recimo, imaju 10 posto PDV-a na sve ugostiteljske usluge, Slovenci imaju općenito nižu stopu PDV-a koja je manja i za ugostiteljstvo, a Njemačka spušta stopu na 9,5 posto početkom 2026. Imali smo svojedobno stopu od 10 posto na sve u ugostiteljstvu, što se pokazalo blagotvornim za gospodarstvo, ali iz nekog razloga vratili smo se na 25 posto. Nakon što je Hrvatska 2023. prešla na euro, više se ne možemo skrivati iza kune jer stranci koji dolaze vrlo lako mogu usporediti cijene u Hrvatskoj i ostalim zemljama. Potrebno je sniziti PDV za ugostitelje kako bi Hrvatska postala turistički konkurentnija.

Jeste li spremni za fiskalizaciju 2.0?

–​ Fiskalizacija nije loše zamišljena, ali zabrinjava nas što će je cijela Europa primjenjivati tek od 2030. Mi moramo probijati teren. Podupiremo je, svjesni smo da je korisna, ali čini mi se da nismo spremni, da ulazimo navrat-nanos u to, kao i mnogo puta dosad, uzimajući sve zdravo za gotovo. Visoke su kazne, a veliko je i pitanje sigurnosti, koje ističe informatički stručnjak Marko Rakar. Fakture, naime, sadržavaju mnogo podataka koji ulaze u područje tajnosti, od klijenata, uvjeta plaćanja, cijena do sadržaja ugovora. Zabrinuti smo i za troškove koje ćemo na kraju mi morati podmiriti, poput informacijskih posrednika.

S kojim ste se izazovima susretali ove godine?

– Već smo se nekako i naviknuli na izazove poput inflacije, rata u Ukrajini, neizvjesnosti, stalne najave gospodarske krize, a koronakriza kao da se nije ni dogodila iako je ugostiteljstvo na neki način unakazila, vratila nas mnogo godina unatrag. Primjerice, prihode iz 2019., ne zaradu, uspjeli smo dosegnuti tek 2024. Za usporedbu, prihod je ove godine porastao za oko 18 posto, ali zarada je ostala jednaka. Čak je nešto manja jer su porasli ostali troškovi poput plaća, materijalnih troškova i režija. Rezultati poslovanja pokazuju da sve više radimo za sve manje zarade.

Jesu li potrebni strani radnici u ugostiteljstvu?

– Svakako, oni su nam sada oko 35 posto radne snage i očekujemo da će njihov broj rasti. Sve je manji bazen ljudi, i to ne samo za ugostiteljstvo već za bilo koje zanimanje. Podaci Hrvatskoga zavoda za statistiku pokazuju da je ukupna zaposlenost najveća otkako se to bilježi. Također, zbog koronakrize, u kojoj smo bili prvi na udaru, mnogi mogući radnici u ugostiteljstvu pobjegli su u druga zanimanja. Danas mladi nekako izbjegavaju ugostiteljstvo jer su smjene duge, radi se popodne, navečer, vikendom i blagdanima. Taj trend primjetan je u cijelome zapadnom svijetu. Pritom nas zabrinjava što će osim jezičnih zapreka izazov biti kulturna prilagodba. Poduzetnici, društvo i država moraju stoga napraviti veći iskorak ako strani radnici tvore trećinu radne snage i ako su, rekao bih, nužni za opstanak gospodarstva, posebno u poslovima za koje je potrebno niže i srednje obrazovanje.

Kako napreduju vaši brendovi N'oublie i Zvona za doma? Zašto ste izdvojili catering?

–​ N'oublie i Zvona za doma nastali su kako bismo preživjeli koronakrizu. Izdvojili smo slastičarstvo u zaseban brend N'oublie želeći podignuti svijest o svojim proizvodima visoke dodane vrijednosti. Pokrenuli smo najprije internetsku trgovinu, nakon čega se vrlo brzo pokazala potreba za otvaranjem prave slastičarnice u zagrebačkom Središću. U zasebnoj internetskoj trgovini prodajemo i proizvode brenda Zvona za doma za manja obiteljska i druga okupljanja, do dvadeset osoba. Naše internetske trgovine ostvaruje gotovo jednake prihode kao slastičarnica i kafić N'oublie. One su četvrti stup našeg poslovanja uz korporativno ugostiteljstvo s tri restorana (Ericsson Nikola Tesla te Rimac Automobili na Jankomiru i Rimac Campus), uz catering te slastičarnicu i kafić u Središću. Odlučili smo odvojiti catering jer uključuje više usluga od obične dostave hrane. Catering za manje od dvadeset osoba teško je financijski prilagoditi pa se u internetskoj trgovini Zvona za doma mogu naručiti zalogajčići (finger food), topla jela te delikatesni i zamrznuti proizvodi. Tako omogućavamo ponudu za velike događaje, primjerice za 1500 osoba, ali i za rođendanska okupljanja. 

*Sadržaj nastao u suradnji s Cateringom Zvona