U novom Lideru predstavljamo novu generaciju poljoprivrednih entuzijasta
Razgovarali smo i sa zagrebačkim gradonačelnikom koji nam je otkrio da razmatraju mogućnost korekcije poreza na nekretnine, a tu je i prilog 'Od polja do polica'
Za razliku od svojeg prethodnika, koji je volio najavljivati grandiozne projekte, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević danas pažljivije bira riječi. Možda i zato što se opekao na vlastitom entuzijazmu – primjer Jakuševca pokazao mu je koliko je teško ubrzati sustav u kojem se svaka odluka probija kroz slojeve propisa i institucija. S njim smo razgovarali o planovima za iduće razdoblje: porezima, fiskalnoj stabilnosti, mogućem poskupljenju komunalnih usluga, urbanističkim planovima i investicijama te o Zagrebu koji se, poput svoga gradonačelnika, stalno bori između ideala i realnosti.
Maroko je potkraj rujna zahvatio val prosvjeda generacije Z, mladih rođenih od 1997. do 2010. godine. Marokanska vlada najavila je znatna poboljšanja u zdravstvenom i obrazovnom sustavu te veću participaciju mladih u politici, a prosvjedi su još jednom pokazali da nova generacija i dalje ima snagu biti nositelj pozitivnih promjena u društvu.
I na malom uzorku vidljivo je da se nove generacije poljoprivredom – tom nezahvalnom i iscrpljujućom djelatnošću – bave isključivo zato što to žele. Filozofi, nesuđeni radiolozi ili općenito 'poljoprivredni entuzijasti' unatoč mnogim zaprekama domaću proizvodnju hrane obogaćuju novim tehnologijama, inovativnim metodama i maštovitim proizvodima. Njima smo posvetili ovotjednu temu broja.
Dok se govori o uspostavi posebnog fonda za povećanje biosigurnosti kako bi se pomoglo proizvođačima suočenima s posljedicama afričke svinjske kuge, bedrenice, bolesti plavog jezika i salmonele, usporedba domaće i svjetske prakse prevencije bolesti i kriznog menadžmenta otkriva neugodan zaključak: ponavljamo iste pogreške, barem kad je riječ o uzgoju stoke. O tome, ali i o rastu cijena hrane, pišemo u prilogu 'Od polja do polica'.
Tvrdnje koje je premijer Andrej Plenković izrekao prošloga tjedna u Hrvatskom saboru tijekom predstavljanja izvješća o radu Vlade, a tiču se inflacije, njezinih uzroka i 'krivaca' za rast cijena, teško bi prošle i na ispitu iz uvoda u ekonomiju. Analiza primanja na manjem uzorku pokazuje da Plenkovićeve tvrdnje o golemom rastu direktorskih plaća treba uzeti s oprezom. Plaće šefova najvećih kompanija, naime, nisu krive za rast cijena.
Kreatori ekonomskih politika, smatra Miodrag Šajatović, trebali bi se obvezati na projekt 'tri puta tri posto': držati proračunski deficit ispod tri posto, inflaciju također ispod tri posto, a BDP iznad tri posto. Jednostavno je zapamtiti i lako kontrolirati – a Vladi zadaje jasan zadatak za 2026. godinu.
