Počela 12. Liderova konferencija 'Pametni znaju čemu služi izvoz'

U prostoru Kraš Auditoriuma u Zagrebu otvorena je 12. po redu Liderova konferencija o izvozu, središnji godišnji događaj Liderova Kluba izvoznika. Ova konferencija iz godine u godinu okuplja vodeće izvoznike, kreatore politika i ekonomske stručnjake kako bi raspravili ključne izazove i prilike koje stoje pred hrvatskim izvoznicima. Konferencija o izvozu održava se pod geslom ‘Pametni znaju čemu služi izvoz‘, s obzirom da je upravo rast izvoza najvažniji čimbenik rasta BDP-a.

- Jedna od konstanti naše uređivačke politike jest naglašeno zalaganje za to da robni izvoz postane glavni i najvažniji generator rasta BDP-a u državnim razvojnim planovima. To se, naravno, još nije dogodilo, ali postoji i šira perspektiva – ako se za pet godina pojavi Vladin plan u kojem je izvoz prepoznat kao ključni dio hrvatske ekonomije, bit ćemo ponosni što smo tome dali svoj doprinos.

U Hrvatskoj postoji niz tvrtki koje postižu izvanredne rezultate unatoč vrlo zahtjevnim okolnostima. Naša temeljna teza jest da je robni izvoz najvažniji generator gospodarskog rasta te da upravo on, i za sve nas koji nudimo usluge, predstavlja glavni izvor potražnje i ima najsnažniji multiplikativni učinak - rekao je na samom početku konferencije Miodrag Šajatović, glavni urednik poslovnog tjednika Lider. 

Miodrag Šajatović

Zdenko Lucić, državni tajnik za vanjsku trgovinu i razvojnu suradnju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, podsjetio je na činjenicu da je hrvatski izvoz značajno napredovao od 2006. godine, kada je iznosio šest milijardi eura. Danas je taj iznos čak četiri puta veći, a za taj su uspjeh prije svega zaslužne domaće kompanije koje izvoze i koje su, unatoč izazovima, omogućile Hrvatskoj da iz godine u godinu bilježi snažan gospodarski rast.

Naravno, uz poduzetnike, važno je spomenuti i politike koje sustavno olakšavaju poslovanje – od poreznih rasterećenja i poticaja do korištenja sredstava iz fondova Europske unije, koji danas predstavljaju značajan izvor financiranja za jačanje gospodarstva, uključujući i izvoznu komponentu. Kao podrška poduzetnicima, podsjetio je Lucić, tu su i institucije poput HAMAG-BICRO-a, Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koje omogućuju lakši pristup kapitalu za ulaganja u proizvodnju i izvoz.

- Cilj Europske unije jest sklapanje novih, sveobuhvatnih i ravnopravnih trgovinskih sporazuma. U Hrvatskoj je trgovinska politika u nadležnosti Ministarstva vanjskih i europskih poslova, a nama je iznimno važno da stavove koje komuniciramo na stručnim, ali i najvišim razinama Europske unije, temeljimo na stvarnim potrebama gospodarstva. Zato pozivamo sve poduzetnike da nam se izravno obrate sa svojim prijedlozima i inicijativama – samo tako možemo zajedno raditi na stvaranju boljih uvjeta poslovanja. Kao Vlada, tu smo da budemo partner našim poduzećima – da saslušamo, artikuliramo i zastupamo stavove hrvatske industrije na svim razinama - dodao je Lucić. 

Zdenko Lucić

Trumpova politika carina mijenja pravila igre 

Marijana Ivanov, financijska stručnjakinja i redovita profesorica na Katedri za financije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, upozorila je da će 2025. obilježiti najsnažnije usporavanje globalnog BDP-a od 2008. godine, iako se prema procjenama ne očekuje recesija, već usporeni rast. Naglašava kako je 'globalni rast sve sporiji zbog porasta trgovinskih barijera i sveprisutnih učinaka nesigurnog političkog okruženja'.

Ukazala je i na porast trgovinske nesigurnosti, a ilustrira to podatkom da je indeks TPU u travnju 2025. iznosio rekordnih 1151,36 bodova, što je gotovo tri puta više od dosadašnjeg povijesnog maksimuma. Kaže da 'carine danas nisu samo gospodarski instrument, već sve više faktor geopolitičke napetosti i nesigurnosti', što vodi do deglobalizacije i slabljenja međunarodne financijske integracije.

Globalna trgovina robama, prema podacima WTO-a, pala bi za 0,2 posto u 2025., dok se kod usluga očekuje rast od 4 posto. No u ekstremnom scenariju ponovne eskalacije carinskih mjera, svjetska robna razmjena mogla bi pasti za čak 1,5 posto.

Ivanov ističe da je Hrvatska izložena šokovima jer je više orijentirana na izvoz u razvijene ekonomije, u odnosu na zemlje koje izvoze u tzv. emerging markets. Ipak, dodaje da 'Europu spašava intra-EU trgovina', bez koje bi pad globalne robne razmjene bio još veći, a pritom je podsjetila i na širi kontekst. 

12. Liderova konferencija 'Pametni znaju čemu služi izvoz'

- Trumpova politika carina mijenja pravila igre slobodne trgovine na koja smo navikli posljednjih 35 i više godina. Moglo bi se reći da je era globalizacije koju poznajemo završena, s puno upitnika kakva se to neka druga, odnosno nova era stvara. Uz rastuće geopolitičke rizike i geoekonomske nesigurnosti, brojni faktori već duže vrijeme ukazuju na deglobalizaciju. Trumpov protekcionizam i carinska politika taj su proces ubrzali, uz niz šokova, nesigurnosti i neizvjesnost o budućnosti globalne trgovine.

Neizvjesnost je najveći nepovoljni učinak Trumpovih politika na globalno gospodarstvo. Ekonomija ne može funkcionirati ako se uvjeti razmjene stalno  mijenjaju, a Trumpov osebujan stil upravo to nameće. Do završetka njegovog drugog mandata (a znamo da želi i treći), kao i poslje njega, protekcionizam i nesigurnosti uvjeta trgovine mogu još godinama potrajati, a tim više što je protekcionizam nerijetko zarazan – kad počne jedna velika ekonomija prije ili kasnije počnu i druge (dovoljno velike) ekonomije - tvrdi Ivanov. 

Dodaje i da su napredne ekonomije sve manji dio svjetskog BDP-a, dok zemlje u razvoju, osobito BRICS+, jačaju svoj utjecaj. Protekcionizam, prema Ivanov, 'može imati dugotrajan učinak i biti zarazan', ali i otvoriti prostor za nove prilike ako ih Europa i Hrvatska znaju prepoznati.