S lanjskim rastom izvoza od 4,6 posto i rastom uvoza od 5,4 posto vrijednost vanjskotrgovinske razmjene gotovo se izjednačila s iznosima ostvarenima na divljanju cijena energenata u 2022.
Prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku robne razmjene Hrvatske s inozemstvom govore da je hrvatski izvoz u prošloj godini iznosio 23,94 milijarde eura, što je rast od 4,6 posto u odnosu na 2023. Konačan rezultat bit će objavljen potkraj svibnja, pa postoji mogućnost da će ažurirani podaci biti sasvim blizu iznosu od 24,11 milijardi eura koliko je vrijednost izvoza iznosila u rekordnoj 2022. Razlika između prvih rezultata i rekorda ostvarenog na divljanju cijena energenata svega je 114 milijuna eura. No i bez toga može se slobodno reći da je prošla godina za hrvatski izvoz završila bolje od očekivanja, s obzirom na to da su ekonomski analitičari na početku prošle godine za 2024. prognozirali rast izvoza od dva do tri posto.
Skromne prognoze s početka prošle godine ponajprije su proizlazile iz strahova od dramatičnog pada narudžbi s njemačkog tržišta te, posljedično, lančane reakcije i na drugim najvažnijim tržištima Europske unije za hrvatski izvoz. Da strahovi nisu bili potpuno bez osnove, vidi se po tome što je lani hrvatski izvoz na tržišta EU-a porastao za jedva 0,4 posto, ali onaj na treća tržišta porastao je za neočekivano visokih 13,4 posto. Najveći rast izvoza ostvaren je u SAD (u prvih jedanaest mjeseci za 39,5 posto, odnosno za 210 milijuna eura) te u BiH, gdje je u prvih jedanaest mjeseci ostvarena vrijednost izvoza od blizu 2,5 milijardi eura, što je rast od 17 posto.
Iako su nekim izvoznicima narudžbe s njemačkog tržišta prošle godine pale, u prvih jedanaest mjeseci izvoz u Njemačku ipak je malo porastao (1,3 posto), na 2,65 milijardi eura, po čemu se ta zemlja zadržala na prvome mjestu među najvećim hrvatskim izvoznim tržištima. Najveći doprinos tomu dao je Končar, koji na tržištima Europske unije, napose u Njemačkoj, ostvaruje više od 70 posto svojih ukupnih prihoda.
Uvoz je u prošloj godini porastao za 5,4 posto te je njegova vrijednost iznosila 41,76 milijardi eura. Kao i kod vrijednosti izvoza, moglo bi se dogoditi da revidirani podaci u svibnju pokažu da će i uvoz doći do rekordnog iznosa ostvarenog 2022. I tu je, naime, između privremenih podataka za 2024. i rekorda iz 2022. razlika samo stotinu milijuna eura. Napokon, da bi vanjskotrgovinski povratak na razine iz 2022. bio potpun, navedimo još i to da je i deficit robne razmjene u te dvije godine bio na otprilike istoj razini: lani 17,82 milijarde eura, a dvije godine prije 17,76 milijardi.