Klub izvoznika
StoryEditor

Prerađivačka industrija u prvih sedam mjeseci izvoz povećala za 23 posto

15. Listopad 2022.
foto Shutterstock

Iako rastom izvoza u ovoj godini odskače djelatnost rudarstva i vađenja, glavninu hrvatskog izvoza i dalje ostvaruje prerađivačka industrija. U prvih sedam mjeseci vrijednost njezina izvoza bila je 10,8 milijardi eura

Turbodinamičan rast vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske sa svijetom, upogonjen inflacijom, visokim cijenama energenata te činjenicom da se preko LNG terminala na Krku ukapljenim plinom opskrbljuju susjedne nam države, nastavljen je i u ljetnim mjesecima. Prema prvim rezultatima DZS-a za prvih osam ovogodišnjih mjeseci, hrvatski je izvoz u ovoj godini porastao 34,4 posto, a uvoz čak 51,5 posto.

Iako, prema preciznijim podacima za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci, rastom izvoza i uvoza odskače djelatnost rudarstva i vađenja (izvoz porastao 116 posto, na 1,26 milijardi eura, a rast uvoza bio je gotovo utrostručen u odnosu na prvih sedam lanjskih mjeseci te je iznosio 2,76 milijardi eura), glavninu vanjskotrgovinske razmjene i dalje ostvaruje prerađivačka industrija, čiji je izvoz u tom razdoblju rastao po stopi od 23 posto te dosegao 10,8 milijardi eura. Unutar prerađivačke industrije u prvih je sedam mjeseci najbolji izvozni rezultat, u vrijednosti od 977 milijuna eura, postigla proizvodnja električne opreme. Taj je rezultat to važniji što je uvoz električne opreme za to vrijeme bio svega stotinjak milijuna veći od izvoza, što tu branšu svrstava među vrlo rijetke koje ne iskazuju visok vanjskotrgovinski deficit.

Proizvodnja prehrambenih proizvoda po vrijednosti izvoza (976 milijuna eura) uz bok je električnoj opremi, ali s tom razlikom što je uvoz hrane ubrzan, osobito uoči ljetne turističke sezone, pa je već u prvih sedam mjeseci na toj stavci vanjskotrgovinske razmjene zabilježen deficit u iznosu od blizu 870 milijuna eura.

Velika potražnja za drvnom sirovinom u prvih je sedam mjeseci rezultirala rastom izvoza tih proizvoda za 40 posto (na 750 milijuna eura), a uvoz drvne sirovine, iako također znatno povećan (44 posto), srećom je na mnogo nižoj razini (329 milijuna eura). Izvoz namještaja, naprotiv, rastao je manje od prosjeka prerađivačke industrije i dosegao je 195 milijuna eura, a uvoz namještaja za trećinu je veći od izvoza.

Trend rasta izvoza u ovoj je godini zaobišao tri branše unutar prerađivačke industrije. Najvažnija među njima je farmaceutska industrija, čija je vrijednost izvoza u prvih sedam mjeseci iznosila 642 milijuna eura, odnosno 0,5 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Začudo, ni uvoz lijekova nije eksplodirao; porastao je samo šest posto, na nešto više od milijardu eura. Najveći je pak pad izvoza (–12,7 posto) zabilježen u proizvodnji brodova, čija je vrijednost bila samo 331 milijun eura

25. studeni 2022 10:41