Prvi rezultati robne razmjene Hrvatske s inozemstvom za prva tri ovogodišnja mjeseca pokazuju da je prvi ovogodišnji kvartal za hrvatske izvoznike dobro završio – s rastom vrijednosti izvoza od oko pola milijarde eura, odnosno 8,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Taj rezultat bolji je od očekivanja analitičara s početka godine, a osobito uzme li se u obzir da se to događalo u vrijeme čestih i turbulentnih promjena carinskih politika američkog predsjednika Donalda Trumpa, što je, blago rečeno, izazvalo kaos u globalnoj trgovini. Unatoč tomu vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prva tri mjeseca ukupno je premašila 6,1 milijardu eura, pri čemu je, uz porast od osam posto, povećan izvoz na tržišta unutar Europske unije, koji je tijekom cijele prošle godine stagnirao na razini iz godine prije.
Moguće je, međutim, da je rast hrvatskoga robnog izvoza u ovim mjesecima bio potaknut upravo Trumpovim najavama i potezima. U logističkim se krugovima pričalo da Amerikanci u očekivanju drastičnih carina 'kupuju kao ludi' da bi nabavili što više robe prije no što se carine počnu primjenjivati. Iz dostupnih opširnijih podataka o strukturi hrvatskoga robnog izvoza za prva dva mjeseca ta se teza može u isto vrijeme i demantirati i potvrditi.
Naime, hrvatski izvoz u SAD u siječnju i veljači ove godine bio je gotovo trideset posto manji nego u prva dva lanjska mjeseca, ali je izvoz u Kanadu, čiji su se trgovci od američkih dobavljača naglo okrenuli prema europskima, u isto vrijeme skočio za nevjerojatnih 840 posto! Radi boljeg uvida u te promjene recimo da je lani u to vrijeme hrvatski izvoz u SAD iznosio 118 milijuna eura, a u Kanadu nešto malo manje od sedam milijuna. Ove godine u SAD je izvezeno robe u vrijednosti 84,6 milijuna eura, a u Kanadu većoj od 65 milijuna. Drugim riječima, ne samo u postocima već i u apsolutnim iznosima hrvatski izvoz u Kanadu znatno je više porastao nego što je u SAD pao. Drugo iz čega bi se mogao izvući zaključak da je carinski rat pogurao hrvatski izvoz jest podatak da je u prva dva mjeseca rast izvoza u Njemačku i Italiju, dva naša najvažnija izvozna tržišta, a ujedno velika izvoznika u SAD, porastao za 6,4 odnosno za pet posto. Pritom se, međutim, ne smije zanemariti ni podatak da u strukturi izvoza ponovno snažno raste segment energetike (naftni proizvodi, struja i plin).
