Klub izvoznika
StoryEditor

Tomislav Ćorić: Imamo razloga vjerovati da će i ove godine gospodarski rast u Hrvatskoj biti među najvećima u EU

01. Travanj 2022.
Klub izvoznika, Tomislav Ćorićfoto Ratko Mavar

– Hrvatska nije imala takav rast od osamostaljenja kao što lani kada je rast BDP-a iznosio preko deset posto. Unatoč ukrajinskoj krizi imamo razloga vjerovati da će i ove godine gospodarski rast u Hrvatskoj biti među najvećima u EU – rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja obrta Tomislav Ćorić na današnjoj sesiji Liderovog Kluba izvoznika održanom u zagrebačkom hotelu Sheraton.

Ćorić vjeruje da je rast hrvatskog gospodarstva posljedica žilavosti i konkurentnosti koja se pokazala u vrijeme pandemije, odnosno nakon strmoglavog pada u 2020. gospodarstvo se brzo i jako oporavilo.

Podsjetivši da izazovna vremena nisu prošla, prije svega zbog ukrajinske krize, Ćorić je čestitajući i izvoznicima na njihovom doprinosu rasta hrvatskog gospodarstva najavio nove mjere.

– Vlada je prepoznala važnost prerađivačke industrije i želimo dalje raditi na poboljšanju njezine konkurentnosti. Dodatno ćemo je osnažiti kroz nekoliko natječaja koji će omogućiti razvoj tehnološke razine i energetsku učinkovitost. Velike kompanije financirat će se do 30 milijuna kuna, a male kompanije do 7,5 milijuna kuna. Očekujem da će interes biti veliki – rekao je Ćorić.

Drugi dio potpore gospodarstvu je osiguranje likvidnosti. Iako je bankarski sustav likvidan, očekuje se povećanje kamatnih stopa, što će za dio gospodarstva biti izazov. On je uvjeren da će hrvatsko gospodarstvo, bude li i dalje fleksibilno, i ove godine unatoč inflaciji koja će biti iznad umjerene kao dugo što nije, imati najveći rast u EU.

Istakao je da je potrebna koordinacija vlasti, gospodarskih udruženja i poduzetnika kako bi se što bolje pripremili za nadolazeće razdoblje.

Glavni urednik Lidera rekao je da je današnja sesija posvećena upravo ovom izazovnom vremenu, a njegova zamjenica Manuela Tašler predstavila je kontrolne točke izvoza i ocjenila izvoznu klimu. Kao nikad do sada, izvozna klima ocijenjena je sa 7 (posljednja ocjena bila je -4) i nikad nije prešla brojku četiri. Razlog tome je što su mediji, rekla je Tašler, bili visoko senzibilizirani prema izvoznicima od početka rata u Ukrajini, a i Europska komisija usvojila je Privremeni krizni okvir mjera za pomoć gospodarstvu uzdrmanom ratom (bespovratne potpore, potpore za likvidnost, kompenzacije).

Inače, brojke su dosta ohrabrujuće kad je u pitanju izvoz, iako treba biti oprezan zbog rastuće inflacije zadnjih mjeseci. Tako je lani Hrvatska izvezla roba i usluga u vrijednosti od 19,1 milijardu eura, što je za 28,2 posto više nego u 2020. Istovremeno je uvoz narastao na 28,3 milijarde eura, odnosno za više od 23,5 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je 67,5 posto, odnosno 3,5 posto više nego u 2020..

Kada je pak u pitanju prosinac, vrijednost izvoza iznosila je 1,91 milijardu eura, što je za čak 42,2 posto više nego u prosincu 2020. Istovremeno je uvoz također rastao na 2,57 milijardi eura, odnosno za 27,3 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u prosincu bila je 74,3 posto, odnosno za 11,8 posto više nego u istom periodu 2020. No, kako je navela Tašler, pored gospodarske aktivnosti razlog za toliki rast vrijednosti izvoza leži ponajprije u rastu cijena proizvoda i usluga pred kraj prošle godine. Drugi je razlog poskupljenje energenata.

image

Klub izvoznika

foto Ratko Mavar

I prvi rezultati za siječanj ove godine govore da izvoz i uvoz rastu. Tako je iz Hrvatske izvezeno roba i usluga u vrijednosti od 1,63 milijarde eura (više za 44,1 posto), a uvezeno je za 2,51 milijardu eura (više za 44,4 posto).

Kad je riječ o energentima, izvoz električne energije, plina, pare i klimatizacije u 2021. vrijedio je milijardu kuna (4,2 puta više nego u 2020.), dok je vrijednost uvoza bila 678,3 milijuna kuna (75,7 posto više). U sektoru rudarstva i vađenja izvoz je iznosio 1,1 milijardu eura (+76,6 posto), a uvoz je vrijedio 1,96 milijardi eura (+133,6 posto). Vrijednost izvoza naftnih proizvoda porasla je na 928,3 milijuna eura (+61 posto), a uvoza na 1,2 milijarde eura (+73,3 posto).

Među najvećim izvoznicima je prehrambena industrija čija je vrijednost izvoza bila 1,46 milijardi  eura (+ 17,3 posto). Iza nje je proizvodnja električne opreme s 1,45 milijardi eura  (+30,1 posto), a slijedi proizvodnja gotovih metalskih proizvoda s 1,24 milijarde eura (+ 19,8 posto). U 'klub milijardera' spadaju još i proizvodnja strojeva i uređaja (1,06 milijardi eura ili +16,8 posto), proizvodnja kemijskih proizvoda (1,06 milijardi eura ili +29,9 posto), proizvodnja farmaceutskih proizvoda (1,02 milijarde  eura ili - 4,6 posto). Tu su još i poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (1.080.069 ili +21,0 posto), rudarstvo i vađenje (1.130.547 eura ili +76,6 posto) i opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (1.005.202 ili +421,4 posto).

28. lipanj 2022 06:01