Poduzetnik je tražio prolongat otplate 'minusa' na svom računu, no banka ga je odbila, a i mnoge druge, iako ima dobru kreditnu povijest
Piše poduzetnik, direktor obiteljske tvrtke, kako su banke konzervativne kad odlučuju hoće li kreditirati neki poduzetnički projekt i navodi primjer iz svog iskustva. Iako je dosad sve kreditne obaveze rješavao na vrijeme, neke čak i ranije, prije dvije godine zbog pada profitabilnosti nisu mu odobrili jedan kredit.
Problem s financiranjem počeo je kad je odlučio kupiti zemljište preko puta sadašnje lokacije radi proširenja poslovanja (tvrtka se bavi uvozom i prodajom gospodarskih vozila, strojeva i automobila), pa mu je parkirni prostor ključan resurs u poslovanju. Tražio je dugoročni kredit jer je to dugoročno ulaganje koje je najzdravije financirati iz dugoročnih izvora, no banke su ga, piše, glatko odbile s obrazloženjem da kupuje zemljište na kojem ne planira ništa graditi. Ipak, bila je to prilika pa je zemljište kupio iz tekuće likvidnosti.
U međuvremenu je imao neočekivane gubitke u poslovanju pa je poslovna godina 2023. završila s niskom profitabilnošću, ali poduzeće je uredno ispunjavalo sve kreditne obveze i nije bilo nikakvih kašnjenja. Sredinom prošle godine dospijevao je 'okvir za financijsko praćenje' (kao kada tvrtka ima odobren minus na računu koji najčešće mora zatvoriti u roku od godine dana, ali može se obnoviti) koji je ugovorio s bankom. Tražio je odgodu te obveze poslavši banci obrazloženje uzroka pada profitabilnosti.
Iz banke su mu usmeno javili da će 'okvir' (tj. minus) najvjerojatnije biti produžen. No nakon nekoliko dana šok – nazvali su ga poručivši mu da okvir za financijsko praćenje ipak neće biti produljen i da odmah treba vratiti cijeli iznos ili da kreditom na pet godina reprogramira tu obvezu uza zalog na nekretnini ili uz novčani depozit od najmanje trideset posto. Odmah je pristao na reprogram i zalog na nekretnini, ali slijedi novo iznenađenje. Naime, banka je s njegova računa skinula četrdeset posto njegove financijske obveze, a za ostatak vraćanja duga predložila mu je reprogram na tri godine uza zalog na dvjema nekretninama. Kaže kako je bio bijesan, no ništa nije uspio riješiti pa se obratio još nekim bankama. Ali neuspješno. Naime, tvrdi, unatoč svemu poslovna 2024. bila je bolja pa je pregovarao s bankama, no sve je to teklo strašno sporo. Nudio im je drugu nekretninu kao kolateral za kredit kojim bi ujedinio sve obveze i tako rasteretio svoj otplatni kapacitet te stvorio uvjete za akumulaciju sredstava potrebnih za likvidnost. Kako je sve to dugo trajalo, zbog tekućega poreznog duga koji se nagomilao račun mu je bio blokiran na dan kad su mu iz bankina odjela rizika poslali završna pitanja za obradu kredita (nakon više od četrdeset dana od podnošenja zahtjeva). Iako je tvrtka bila odblokirana za pet dana (računajući dane vikenda), nakon toga svi su izgledi pali u vodu.
Naravno, ovdje bi trebalo još malo ući u detalje te priče. Razgovarao sam s jednim bankarom koji kaže da banke imaju obvezu prema Međunarodnome računovodstvenom standardu financijskog izvješćivanja (MSFI 9) za kompaniju koja posluje s poteškoćama, a želi prolongat, povećati rezervacije. To im je dodatni trošak, a velike se banke jednostavno ne žele s tim zamarati. Da je potražio kredit u manjim bankama, neke od njih vjerojatno bi to razmatrale, ali svakako bi analizirale zašto je pala profitabilnost i je li to vezano uz jednu godinu ili se pad može očekivati u nekoliko godina. Također bi analizom mogle doći do odgovora trebaju li povećati rezervacije zbog eventualnoga kritičnog poslovanja. Ako ne moraju, a da se istodobno ne ogriješe o MSFI 9, onda nada postoji.
U svakom slučaju, ne mogu bez dodatnih informacija zaključiti da su banke postupile nekorektno, no poručujem poduzetniku da pokuša dobiti kredit u manjim bankama.
POST SCRIPTUM
Poduzetnik piše da iz iskustva tvrdi kako je u Hrvatskoj za razliku od razvijenih zemalja EU-a najveći problem niske profitabilnosti poduzeća nespremnost banaka na brzo i prilagodljivo financiranje poduzetništva. – Često su mišljenja odjela rizika naših banaka prekonzervativna i nerealna, u svemu vide opasnost. Previše se gleda unatrag, a premalo unaprijed. Razumijem i poziciju banaka, ali ne i to da je rizik za njih refinancirati sve obveze jednim kreditom na dulji rok, uz kolateral dvostruko veće vrijednosti, klijentu koji uredno podmiruje sve obveze i dotad nije imao problema s otplatom – zaključuje poduzetnik.
