Musk, Thiel, Sacks i drugi 'self-made' milijarderi bogatstvo su gradili na otkrićima financiranim javnim novcem i sveučilišnim istraživanjima
Piše: Željko Perić
Svi mi poduzetnici pozdravljamo niže poreze i veću slobodu djelovanja. I dok umjereniji među nama prihvaćaju nužnost korektna regulatornog okvira i redistributivnu i koordinirajuću ulogu države, agresivni libertarijanci, a pogotovo suvremeni anarhokapitalisti zalažu se za drastično smanjenje regulative, poreza i uloge države.
Uvijek je nezahvalno, ali nekada je i jako zanimljivo zapitati se 'što bi bilo da je bilo'… Da na primjer vlada Baracka Obame 2009. godine nije intervenirala, već da je postupila u skladu s libertarijanskom doktrinom i prepustila tržištu da izabere pobjednike i odbaci gubitnike.
Elon Musk je ušao u Teslu 2004. godine uloživši 6,5 milijuna dolara. Četiri godine poslije (2008.) Tesla je imao prihode od samo 15 milijuna, gubitak od 83 milijuna dolara i ušao je u 2009. s golemim problemima. U pokušaju prikupljanja novca od privatnih investitora, od njih nekoliko uspijeva dobiti 80-ak milijuna dolara, što je bilo nedovoljno za dovršetak razvoja Modela S i proširenje proizvodnje tvornice u Kaliforniji.
I tada u pomoć uskače Obamina vlada s niskokamatnim kreditom od čak 465 milijuna dolara, što (i prema Muskovu priznanju) spašava kompaniju doslovno u zadnji trenutak.
