Komentari

Države i tvrtke sve više biraju partnere koji su im geopolitički bliži

Od 2017. države manje trguju s geopolitički udaljenim partnerima, a novi carinski i trgovinski potezi povećavaju nesigurnost

piše: Tomislav Brezinščak, McKinsey 

Već neko vrijeme u svojim istraživanjima u McKinseyju pratimo stanje globalne trgovine i možemo zaključiti da se ona preslaguje, a trend je da države i tvrtke sve više biraju poslovati s partnerima koji su im geopolitički bliži. Primjerice, istraživanje pod nazivom 'Geopolitika i geometrija globalne trgovine' pokazalo je da je to posebice vidljivo od 2017., kad je postalo očito da države sve manje trguju s onima koji su im geopolitički daleki, a najnovije vijesti o carinama, trgovinskim pravilima i industrijskoj politici samo dodatno podižu razinu nesigurnosti. Svi poslovni lideri s kojima su McKinseyjevi zaposlenici razgovarali rekli su isto: današnje trgovinsko okružje najneizvjesnije je koje su doživjeli u karijeri.

Tri scenarija

Kako bismo pokušali predvidjeti u kojem će se smjeru globalna trgovina kretati u idućem razdoblju, razvili smo tri najvjerojatnija scenarija: osnovni, diverzifikacijski i fragmentacijski. U osnovnome scenariju globalna bi trgovina do 2035. mogla narasti za oko 12 bilijuna dolara, odnosno za 35 posto, te sveukupno iznositi ukupno 45 bilijuna dolara. No ako prema scenariju diverzifikacije tvrtke počnu tražiti potpuno nove dobavljače, milijarda tog rasta mogla bi nestati, a ukupan bi se rast mogao smanjiti i do tri bilijuna dolara ostvari li se fragmentacijski scenarij, u kojem gospodarstva koja su geopolitički udaljena smanje međusobnu trgovinu.

Naše istraživanje 'Nova trgovinska paradigma: Kako bi promjene u trgovinskim pravcima mogle utjecati na poslovanje' pokazalo je da bi se, ovisno o scenariju, više od 30 posto svjetske trgovine do 2035. moglo preusmjeriti iz jednoga trgovinskog pravca u drugi. Najveće bi promjene, očekivano, došle iz scenarija fragmentacije, potaknute višim carinama, a s druge bi strane pravci između tržišta u razvoju mogli biti među najstabilnijima: od pedeset najvećih današnjih trgovinskih pravaca njih šesnaest snažno bi raslo čak i u fragmentacijskom scenariju, a devet (uglavnom oni koji povezuju razvijene države s Kinom i Rusijom) naglo bi palo.

Ovaj članak je dostupan prijavljenim korisnicima.
Registrirajte se bez troška i otvorite vrata Liderova sadržaja – prvih pet zaključanih članaka svakog mjeseca čeka na vas.
Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju