Javio se bračni par (ime i prezime poznati redakciji) koji se bavi privatnim iznajmljivanjem smještaja. Kažu da su pročitali članak na Liderovoj internetskoj stranici o predstavljanju novih mjera za gospodarstvo kolegice Ksenije Puškarić. U njemu piše da pomoć dobivaju i oni kojima je promet pao za 40 posto, a ispod članka stajao je, među ostalim, komentar: 'Što je s privatnim iznajmljivačima koji su ove sezone ostvarili 30 posto, zar ih se ne može staviti u skupinu mikropoduzetnika?'
Taj je komentar potaknuo bračni par da nam se obrati i ispriča svoju priču. Kažu da su mali privatni iznajmljivači, imaju jedan apartman s četiri ležaja u središtu svoga mjesta, i tvrde da ove godine nisu imali nijednoga gosta. 'Zarada: nula', kao da se osjeća rezigniranost dok čitam njihovo pismo, no ne zbog toga što nisu ništa zaradili, nego zbog toga što ih država i dalje opterećuje nametima bez obzira na situaciju. Tvrde da mnogo iznajmljivača dijeli istu ili sličnu sudbinu.
'Budući da nismo u sustavu PDV-a, kao paušalisti do ove smo godine plaćali paušalni porez kvartalno, tj. sva četiri kvartala. Država nam je odredila da moramo platiti paušalni porez za prvi kvartal, za drugi kvartal morali smo podnositi zahtjeve na temelju kojih su nas oslobodili plaćanja, a za treći i četvrti kvartal morali smo čekati odluku prema kojoj smo na kraju obvezni platiti i ta dva kvartala', pišu.
Ako daje njima, zašto ne i nama?
Osim toga, od ove godine obvezni su plaćati paušalno i boravišnu pristojbu u tri obroka, u srpnju, kolovozu i rujnu, te paušalno i godišnju turističku članarinu koja je ove godine određena na 45 kuna po krevetu. Ta promjena, iako je uvedena zbog onih koji ne prijavljuju goste, ove je godine zbog pandemije zapravo više štete napravila iznajmljivačima nego državi, pa je i inače turistički sektor inzistirao na tome da se ove godine članarina obračunava također prema ukupnom prometu (prijašnjih godina obračunavala se prema ukupnom prometu i uplaćivala do 28./29. veljače za prethodnu godinu).
'Za boravišnu pristojbu odobrili su nam 50 posto popusta, a za turističku članarinu oslobođeni smo plaćanja dijela za pomoćne krevete. Zaključak: iznajmljivači koje ove godine nisu imali nijednoga gosta moraju platiti sve gore navedeno, a moraju nastaviti plaćati sve paušale i sljedeće godine. Ako država daje subvencije, sad i dodatnim mjerama, za različite grane gospodarstva, bilo bi pravedno da nas koji nismo imali promet oslobodi svih paušalnih plaćanja do normaliziranja situacije s COVID-19. Ne tražimo subvencije!' poručuje taj bračni par.
Supruzi ističu da Porezna uprava traži svoje, Turistička zajednica svoje, a oni su 'godinama uredno podmirivali sve svoje obveze i pridonosili razvoju turizma kao važnije grane gospodarstva'. Na kraju pisma izrazili su nadu da ćemo u nekom od članaka postaviti to pitanje jer se oni kao iznajmljivači nemaju komu obratiti.
Pouke za iduće godine
Mislim da ovaj bračni par ima pravo i u vezi s plaćanjem članarine HTZ-u i u vezi s boravišnom pristojbom. Kako je naveo, za boravišnu pristojbu odobreno mu je 50 posto popusta, no mislim da je i to previše jer je Vlada zaista trebala promjene koje su stupile na snagu ove godine odgoditi za godinu, čak i dvije, te naplatiti namete prema prometu gostiju. Kad se turistički sektor oporavi, onda bi mogle stupiti na snagu obveze iznajmljivača da paušalno plaćaju pristojbu i članarinu.
To vrijedi i za paušalni porez, sve se trebalo plaćati prema broju noćenja, no ne znam zašto se nije tako napravilo. Ipak, kako sada stvari stoje, turistički će sektor posljedice pandemije osjećati i sljedeće godine, možda i 2022., pa bi u Ministarstvu turizma mogli ipak povući neke mjere u tom smjeru. Paušalnim plaćanjem vjerojatno se ublažavaju posljedice neprijavljivanja gostiju u normalnim vremenima, ali ova su nenormalna (ili 'nova normalna'). 
POST SCRIPTUM
Da su se nameti privatnim iznajmljivačima mogli obračunavati prema prometu, možda potvrđuje i to što sam čuo tijekom svoga godišnjeg odmora u kolovozu. Naime, iznajmljivači su ove godine baš prijavljivali sve koji su im dolazili jer su se bojali inspekcija. Razlog je bio jednostavan: bilo je manje gostiju i nije im se isplatilo riskirati kaznu. Osim toga, netko će reći da ih je paušalno plaćanje potaknulo na prijavljivanje, no da to ipak ne mora biti tako, pokazuje i priča nekoliko vlasnika restorana i kafića koji su također rekli da se ove godine zbog smanjenog prometa manje 'mulja' jer se porez ipak mora platiti.