Obratila mi se naša stalna čitateljica Ljerka Štefanec iz Karlovca žaleći se da je naknadno doznala da je protiv nje održan i završen sudski postupak i da je osuđena novčano radi remećenja javnog reda i mira. Doznala je to tek kad je nad njezinim računom provedena ovrha, a kad se raspitala u Fini, rekli su joj da su to uradili na temelju presude Općinskog suda u Karlovcu koja je postala pravomoćna (naravno, jer se Štefanec nije žalila zato što nije, kako tvrdi, imala pojma da se nešto događa).
Ne želim ulaziti u to je li Štefanec kriva ili nije, ali je svakako manjkavost tog postupka u tome što ona nije imala priliku Sudu ispričati svoju stranu priče. Pitao sam još 10. ožujka predsjednicu Općinskog suda u Karlovcu Anđelku Dukovac zašto je održan postupak bez njezina prisustva, ali do danas nije stigao odgovor. Ipak, posrednim putem doznao sam ono što sam i pretpostavio da se dogodilo, odnosno da je sve održano u skladu sa zakonom.
Naime, Štefanec je imala problem s tvrtkom Fitopromet, koja ima trgovinu tik uz njezinu kuću, a zbog navodne buke, kako tvrdi, jednog dana to više nije mogla trpjeti pa se glasno obratila radnicima (jer da je to uradila normalnim glasom, ne bi je čuli). Radnici su se, navodno, uplašili zbog njezina navodnog vrijeđanja i vike, pozvana je policija (inače vlasnik nekretnine u kojoj je trgovina je policajac, čije je ime i prezime poznato redakciji), sastavljen je zapisnik, čiju vjerodostojnost Ljerka Štefanec osporava, na temelju kojeg je ona 31. ožujka 2020. obaviještena da će policija protiv nje podnijeti optužni prijedlog.
Postupak je bio ispravan
Nakon toga održano je ročište na Prekršajnom odjelu karlovačkog suda koje je vodila sutkinja Ljiljana Skale, na kojem nije sudjelovala Štefanec. Epilog: provedena je ovrha nad novčanim sredstvima putem Fine 24. rujna 2021. u iznosu od 387,32 kune te još 150 kuna na ime troškova postupka. Osim toga, Fina je naplatila još 70 kuna za troškove prisilne naplate. Tek kad je vidjela da je ovršena, Štefanec je, tvrdi, doznala da je osuđena. Zahvaljujući tome što se Vrhovni sud (VS) uključio u cijelu priču poslavši upit sutkinji Ljiljani Skale, može se doznati kako se dogodilo da se ročište održi bez Štefanec kao optužene.
Naime, u odgovoru VS-u Skale kaže da je temeljem optužnog prijedloga 2. ožujka 2021. izdan prekršajni nalog 'kao odluka koja se donosi bez ispitivanja okrivljene osobe, a protiv koje ima pravo prigovora u roku od osam dana od dostave prekršajnog naloga'. Dalje u odgovoru sutkinje stoji da je dvaput pokušana dostava za Štefanec (3. ožujka i 30. travnja 2021.), ali su se nalozi vratili kao neuručeni, 's napomenom djelatnika Hrvatske pošte da je primatelj o prispijeću obaviješten, ali da nije podigao pošiljku'. Nakon toga je prekršajni nalog izvješen na oglasnoj ploči Općinskog suda u Karlovcu, što se smatra, u skladu s propisima, da je na taj način Ljerka Štefanec obaviještena o prekršajnom nalogu.
Proslijedio sam dopis VS-a odvjetniku Sjepanu Loviću iz odvjetničkog društva Grubišić, Lović i Lalić i zamolio ga da mi ga prokomentira. Rekao mi je 'da je opisano postupanje u cijelosti ispravno i u skladu s mjerodavnim zakonskim odredbama. Da bi se utvrdilo može li osuđenica izjaviti daljnji pravni lijek i da bi se utvrdilo koji bi to bio pravni lijek, bilo bi potrebno napraviti uvid u prekršajni spis'.
Istjerati stvari na čistac
Dakle, cijeli je postupak napravljen u skladu s propisima, ali da sam na mjestu Ljerke Štefanec, baš sad bih angažirao odvjetnika i ispitao mogućnost pokretanja ponovnog postupka, kako i predlaže Lović. Jer ima tu elemenata za ispitati, od toga što se zapravo dogodilo tog dana kada je Štefanec navodno vikala na radnike Fitoprometa, do toga da ona ozbiljno sumnja da policajac prilikom sastavljanja zapisnika nije uzeo u obzir sve činjenice. Također treba uzeti u obzir da je vlasnik nekretnine također policajac i ispitati je li ta činjenica utjecala na sadržaj zapisnika njegova kolege. Samo tako Štefanec može, ako ima pravo, istjerati stvari na čistac.
POST SCRIPTUM
Odvjetnik Stjepan Lović veli da je institut dostave u Prekršajnom zakonu reguliran glavom XXI., koja sadržava članke kojima se propisuju način, rokovi i uvjeti da bi se dostava pismena u postupku smatrala valjanom. Naglašava da svaka stranka u postupku ima pravo na uvid u spis i tako utvrditi na koji način je dostava pismena/poziva obavljena i je li takva dostava bila uredna. No savjetuje Štefanec da najprije obrati pozornost na moguće pogrešno utvrđene činjenice u optužnom prijedlogu, a ne na to je li dostava pismena bila uredna.