Hrvatska maloprodaja pod pritiskom: Cijene, inflacija i regulacije

Piše: Dragan Munjiza

Veći rast cijena, iznad redovitih akcijskih aktivnosti trgovaca, nije se dogodio ni prošle ni ove godine iako je bojkot potrošača donio neke oportunitetne gubitke i usporavanje količinske prodaje trgovcima na malo, a posljedično i svima u distribucijskome lancu. Uz to su javnost, novinari, potrošači i Vlada RH, svatko na svoj način, dobili priliku, možebitno i zadatak, iskazati svoje poglede na razinu maloprodajnih cijena u Hrvatskoj, uspoređivati tu razinu s cijenama na susjednim tržištima i matičnim tržištima stranih trgovačkih lanaca, a trgovački lanci odgovoriti na optužbe, više ili manje brutalne, o 'previsokoj' razini cijena te posljedično iznadprosječnome profitu koji se ostvaruje u toj industriji.

Posljedice diskusija nakon bojkota bile su i konkretne: Vlada je donijela uredbe kojima se određuje najviša maloprodajna cijena za niz artikala, u ovome trenutku njih stotinu. Određeni su i standardi komunikacije s potrošačima i standardi izlaganja robe s ograničenom cijenom kako bi se izbjegle dvosmislenosti i sporadično izbjegavanje uredbi. Makroekonomisti i stručnjaci koji se bave trgovinom, ne samo strukovne udruge, bili su većinom skeptični kad je riječ o učincima ograničenja cijena na njihovu prosječnu razinu i razinu inflacije te su upozoravali na sistemske probleme koji tište, ali i obilježavaju, maloprodajnu industriju.