Komentari
StoryEditor

Invalidima nećemo pomoći penaliziranjem kompanija

08. Kolovoz 2022.

Tko ne zaposli invalida, platit će kaznu, a tko ga zaposli, dobit će poticaj. Tako je određeno zakonom, no niti onda kada je donesen (2015.), a pogotovo danas kada nedostaje radne snage, penaliziranje kompanija nema smisla i samo im nanosi štetu

Malo bih o Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Tema je osjetljiva, riskiram da me se pogrešno shvati s obzirom da je riječ o obaveznom zapošljavanju invalida za pravne osobe koje imaju 20 i više zaposlenih, ali ima tu nedorečenosti koje treba navesti.

Zakon je donesen 2015., otprilike godinu dana kasnije pisao sam o problemu koji je prouzročio jednoj kompaniji koja se bavi specijaliziranim, iznimno zahtjevnim građevinskim poslovima (tu kompaniju unajmljuju druge građevinske kompanije kada treba izvesti neke građevinske radove) i koja ima stotinjak dobro obučenih radnika za te poslove. Prema kvoti ta je kompanija trebala zaposliti najmanje dva invalida, a maksimalno šest, no invalidi ne mogu raditi te poslove pa je taj poslodavac bio penaliziran s 30 posto od minimalne plaće. Doduše, reći će netko da može invalida zaposliti u uredu, ali što ako nema potrebe za dodatnim zapošljavanjem. Ili će netko reći da može primiti na praksu učenika ili studenta s invaliditetom, stipendirati ga, zaposliti nekoga na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ili pak sklopiti ugovor o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava.

Kontradiktornost u zakonu

Sve je to uredu, ali kako sam ovih dana razgovarao opet s jednim građevincem, veli mi on da to nije baš tako jednostavno. Naime, nema baš, srećom, mnogo invalida da bi ih sve tvrtke u Hrvatskoj zaposlile. Osim toga, teško je naći invalida s potrebnom strukom, a pogotovo je teško inače takav uvjet ispuniti nekoj tvrtki u manjem mjestu. U građevinskim tvrtkama pogotovo je teško naći posao za invalida, osim, da ponovim, da radi na uredskim poslovima. Uz to, naglašava mi, te odredbe zakona o kvotnom zapošljavanju invalida sada su zaista suvišne jer u svim djelatnostima toliko nedostaje ljudi da ako ima i onih koji ne žele invalide, sad bi bili sretni da im se jave (naravno, ako mogu odraditi zadatke na poslu).

Međutim, ni ranije nije bilo problema kod zapošljavanja invalida. Moj sugovornik mi kaže da su poduzetnici i prije donošenja tog zakona (generalno gledajući) zapošljavali invalide gdje god su mogli. Pa čak im i davali prednost u odnosu na ostale koji su se javljali na natječaje za posao, tako da zbog toga nije bilo potrebno nametati penale poduzetnicima koji nemaju zaposlene invalide.

I sad dolazimo do još veće kontradiktornosti u spomenutom zakonu – država je u njega ubacila mrkvu i batinu. Osim, dakle, penala, država je odredila i poticaje za one koji zaposle invalide, za što je donesen i pravilnik. 'Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava, može ostvariti poticaje koje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, pod uvjetom da je osoba s invaliditetom upisana u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom', piše u Zakonu (čl. 29.).

Mrkva i batina

Ta metoda mrkve i batine sigurno je da ima efekta u nekim situacijama, odnosno ona se primjenjuje na one koji su tvrdoglavi i neće da promijene stav, pa ih se na taj način natjera – ako nećeš, bit ćeš kažnjen, ako hoćeš, nagradit ču te. Ali kao što sam naveo, stavovi poslodavaca vezani za zapošljavanje invalida ne mogu se podvesti pod to da oni ne žele zaposliti invalide, nego ih ne zapošljavaju jer nemaju uvjeta za to. Uostalom, ako zaboravimo na onu ljudsku stranu i uzmemo čisto materijalni interes, onda se trebamo zapitati zašto bi netko plaćao penale za nezapošljavanje invalida, ako može dobiti poticaj njihovim zapošljavanjem.

Zato Ministarstvu rada i mirovinskog sustava predlažem da ponovo razmotri eventualne izmjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom jer poslodavci nisu toliko nehumani (iako ima i takvih, kao i među svima nama) da bi otjerali invalida čim bi ovaj pokazao CV. S druge strane, sada pogotovo nije trenutak za takve zakonske odredbe jer su poslodavci zbog nedostatka radne snage ionako dovedeni u poziciju da uzmu što im se ponudi.

POST SCRIPTUM

Moram da pohvalim predlagače izmjena i dopuna Zakona o OPG-ima u dijelu o kažnjavanju. Naime, u članku 49. dosta su visoke kazne za prekršitelje, od 190 tisuća eura do čak 660 tisuća eura. Ali na kraju Kaznenih odredbi piše sljedeće: 'Nadležni inspektor neće podnositi optužni prijedlog ili donositi prekršajni nalog za prekršaje iz stavaka 1 i 2. ovog članka ako nositelj OPG tijekom nadzora ili u rješenjem određenom roku otkloni utvrđene nesukladnosti za koje je utvrđeno da ih je počinio prvi put'.

30. rujan 2022 10:44