Poduzetnik je naslijedio poljoprivredno zemljište koje je iznajmio poljoprivredniku za sto eura na godinu. Na to je morao platiti porez i prirez koji su, kad se malo bolje analizira, mnogo veći od paušalnog poreza za iznajmljivače kreveta u turizmu
Prošli tjedan u redakciji me je posjetio poduzetnik koji je naslijedio komad zemlje u slavonskome mjestu. Donio mi je porezno rješenje u kojem stoji da mora platiti nešto više od sto kuna poreza za godišnju rentu od poljoprivrednog zemljišta koju je ugovorio na osamsto kuna. Malo se ljutio zato što on i njemu slični moraju plaćati porez, a iznajmljivači kreveta u turizmu samo paušal.
I stvarno, porez i prirez koje je trebao platiti nisu nešto što bi zabrinulo ni običnoga građanina, a kamoli poduzetnika, ali on smatra da je sustav nepravedan. Naime, porez koji on plaća je deset posto, a k tome plaća i prirez (živi u Zagrebu pa je to 18 posto), a paušalci prema Zakonu o porezu na dohodak plaćaju od 150 do 1500 kuna paušalni porez po krevetu, ovisno koliko im razreže jedinica lokalne samouprave (JLS). Ta zakonska odredba važi od 2019. Do tada je paušalni porez na dohodak za iznajmljivače kreveta u turizmu iznosio tristo kuna.
Moram priznati da nisam mnogo razmišljao o tome, ali kad mi je poduzetnik pokazao porezno rješenje za iznajmljivanje komadića zemlje u Slavoniji, zamislio sam se. Dok on plaća deset posto poreza na iznajmljenu zemlju (plus prirez) uprihodujući sto eura na godinu, dotle iznajmljivači kreveta uprihoduju na tisuće eura u turističkoj sezoni, a plaćaju sitno državi.
Iznos poreza ostao isti
Koliko im dobro ide pokazuje i to da dobar dio njih od iznajmljivanja i živi. Uzmemo li u obzir činjenicu da je riječ uglavnom o paušalnim porezima u različitim JLS-ovima u visini od samo nekoliko stotina kuna (većina JLS-ova zadržala je iznos od 300 kuna za paušalni porez), onda je jasno da su zarade velike i da praktično iznajmljivači kreveta plaćaju u postotku dosta niži porez od iznajmljivača poljoprivrednih površina. Primjerice, vlasnik apartmana s dva kreveta za koji ukupno plaća paušalni iznos od šesto kuna (tristo svaki) za apartman može dobiti sto eura na dan. Ako ga iznajmljuje šezdeset dana, ukupno dobije 6000 eura, odnosno 45 tisuća kuna. To znači da plaća 1,3 posto poreza za iznajmljivanje kreveta.
Moj sugovornik kaže da nema ništa protiv toga da ljudi žive od iznajmljivanja, ali da sustav treba biti ipak pravedniji i transparentniji. Kad sam, ponavljam, malo bolje razmislio, složio sam se s njim, iako treba uzeti u obzir i činjenicu da iznajmljivači kreveta plaćaju paušalni porez i u situaciji kada, primjerice, sezona zakaže te se teoretski može dogoditi da nemaju ni jednoga gosta (a to znači ni prihoda). A zbog ukrajinske krize i inflacije nije isključeno da će dio gostiju povući ručnu i barem skratiti boravak u Hrvatskoj u odnosu na prethodno planirani. No to je rizik kojeg iznajmljivači kreveta moraju biti svjesni. Za razliku od njih, iznajmljivači poljoprivrednih zemljišta neće platiti porez ako nemaju ugovor s unajmljivačem (iako postoji opasnost da ih se kazni ako ne održavaju zemljište).
Koliki je to postotak?
Kako onda staviti u isti položaj te dvije kategorije iznajmljivača? Teško je povjerovati da će država povećati paušalni porez naviše. Uostalom, zakonski je to već uradila 2019., ali s obzirom na to da je riječ o lokalnom porezu, vidjeli smo da je malo koji JLS odlučio povećati ga. Uostalom, ne trebamo ga ni povećavati i dodatno porezno opterećivati iznajmljivače, da me se ne bi krivo razumjelo. Ali učinimo barem mali korak pa ispravimo nepravdu približavajući barem porezno opterećenje jednih i drugih iznajmljivača. Primjerice, sigurno i u Ministarstvu financija netko može (kao i mi u Lideru) procijeniti koliki zapravo porez u odnosu na prihode plaćaju paušalci. Ako je to jedan, tri ili pet posto, pa onda je u redu da otprilike toliki porez plaćaju i iznajmljivači poljoprivrednog zemljišta. Dakle, hajdemo barem biti pravedni prema iznajmljivačima drugih stvari i dovedimo ih na razinu onih u turizmu.
POST SCRIPTUM
Prilika je da podsjetim na tekst u 'Pravdi' prije desetak mjeseci kada sam pisao o paušalnom iznosu turističke pristojbe. Ona je zadnje dvije godine prepolovljena za iznajmljivače kreveta, no Lider je predlagao, na temelju iskustava malih iznajmljivača (apartman ili dva) kojima se dogodilo da nisu imali gostiju, da se sustav naplate pristojbe vrati na onaj iz 2019. dok traje pandemija, odnosno da se pristojba naplaćuje prema prometu, a ne paušalno. No Ministarstvo turizma to nije željelo, a budući da još ne znamo razmjere ukrajinske krize, predlažem opet da se plaćanje turističke pristojbe privremeno vrati na staro.