Narativ koji nudi tim Marije Selak Raspudić sastoji se u tome da zli Tomaševićevi poreznici otkidaju i zadnji euro od zagrebačkih radnika
Kakva je okusa prvomajski grah, mnoštvu okupljenome u zagrebačkome Maksimiru, prema medijskim izvješćima, bilo je važnije od stanja radničkih prava. Kad već o svojem položaju neće razmišljati sami radnici, za njih je to učinila Marija Selak Raspudić, kandidatkinja za gradonačelnicu najvećega hrvatskoga grada. Okružena svojim timom, ali ne u Maksimiru, već ispred Gradskoga poglavarstva, nedavna kandidatkinja i za predsjednicu Republike izjavila je da zagrebački radnici ‘jedu najskuplji grah koji su sami platili‘.
Tu intrigantnu tezu detaljno je objasnila njezina kandidatkinja za zamjenicu Milka Rimac Bilušić osvrnuvši se na tvrdnje o stabilizaciji financijskoga stanja grada kojim se diči aktualna gradska vlast. Doduše, Rimac Bilušić potvrdila je da je Grad financijski stabilniji nego u vrijeme stolovanja pokojnoga gradonačelnika Milana Bandića, ali da to nije rezultat ušteda, a ni učinkovitijeg upravljanja.
– Gradske financije stabilizirane su jer je Grad Zagreb u većoj mjeri oporezivao svoje građane! Dakle vas, radnike! – rekla je Rimac Bilušić, prema Indexovim navodima.
Ponudila je i konkretne podatke: zagrebački građani uplatili su 2024. Gradu oko 158,5 milijuna eura više nego 2021. jer je ‘povećano porezno opterećenje dohotka od nesamostalnoga rada‘. Ukratko, narativ koji nudi tim Marije Selak Raspudić sastoji se u tome da zli Tomaševićevi poreznici otkidaju i zadnji euro od usta zagrebačkih radnika. ‘Istina‘ koju nam predstavlja Milka Rimac Bilušić lijepo je upakirana i dovoljno iskrivljena kako bi je ekonomski slabije upućeni birači prihvatili bez mnogo razmišljanja.
No evo malo materijala za razmišljanje. Ponajprije, poreznu politiku ne definira Grad Zagreb, nego hrvatska vlada. A ta je Vlada prošle godine donijela još jedno porezno rasterećenje u kojem je prema sili zakona Zagreb morao sniziti stope poreza na dohodak. Tako je niža stopa smanjena s 23,6 na 23 posto, a viša s 35,4 na 33 posto. S druge strane, zagrebački gradski oci odlučili su se za najvišu dopuštenu poreznu stopu. Nadalje, u proračunu za 2025. izglasano je 2,75 mlijardi eura ukupnih prihoda, od čega će se pola – 1,38 milijardi eura – prikupiti od poreza na dohodak. Proračun predviđa da će najviše rasti prihodi od poreza, za 166,3 milijuna eura ili gotovo 13 posto. Prihod od porez na dohodak povećava se za 153 milijuna eura. Pa kako to: porezno opterećenje pada, a porezni prihodi rastu?
Odgovor je, naravno, u rastu plaća. Prosječna neto plaća zaposlenika u Zagrebu u siječnju se popela na 1564 eura, što je 11 posto više nego godinu prije. Analiza Udruge gradova pokazala je da je u prvih deset mjeseci prošle godine prihod Grada Zagreba od poreza na dohodak povećan za 23 posto na godišnjoj razini, ali zato su prihodi ostalih gradova povećani za 22 posto, općina 25 posto, a županija za 34 posto.
U kontekstu priče o poreznom teretu na leđima radnika još je zanimljiviji podatak Udruge gradova da su porez na dohodak od kapitala te dohodak od imovine najbrže rastući izvori lokalne samouprave u prethodne četiri godine, a dohodak od nesamostalnoga rada izvor je koji najsporije raste. U prosjeku, zaposleni građani Zagreba uplaćuju 250 eura na ime poreza na dohodak. Besplatne stvari, pa tako i grah, nerijetko su vrlo skupe.